Amidaca wal toloya betara va "Sinclair Lewis"

Contenu supprimé Contenu ajouté
Seramikya (prilara | webekseem)
Aucun résumé des modifications
Seramikya (prilara | webekseem)
Aucun résumé des modifications
Conya 1:
{{Korikaf kroj|korik=Sinclair Lewis|evleem=1885-1951|kira=Englavaf [[Tanarasokeem|amerikaf]] suterotik}}
{{Teliz_toza}}
'''Harry Sinclair Lewis''' ( &nbsp;07/02/1885 - 10/01/1951 &nbsp;) tir zolonapaf amerikaf berpotik isu wenyasik ke 1920<sup>-e</sup> sanda isu 1930<sup>-e</sup>. Inaf berpot belcon tid tuwavevafa ugalda va witaf amerikaf selt, va inyona widavama, va inafa igeltafa mialukafa pula, is klecasa lingera va inafa tankomuca is arientafamafa is raweyasa zugiuca is abiduca is murkuca. Apkasa nek gildasa ozara ke Lewis va yon tizaf funey nekiyid.
 
In bak 1930 tir taneaf amerikik zilukemb va Nobel Suterotafo Poradro. Bata poradro va ''Babbitt'' ( &nbsp;1922 &nbsp;) pilkovon gabler, i va tan inaf logrupen berpot dem yolt vanpiyis trogarn ke giltafa avura.
 
«In koe wida iste Minnesota soka atrir, i koe wida azon pimtatana wetce «&nbsp;swavanilafo is selton winkafo xo &nbsp;». Ba san-barda layater vanpitison trugusik koe geja kevusa va Tanarasokeem is Espana, voxen gadikye va in mo goldetol vebidur. Kobuden idjon ice Amerika, va pone az pestakevafa ezlopa is renarupa toz suter.
In bak 1930 tir taneaf amerikik zilukemb va Nobel Suterotafo Poradro. Bata poradro va ''Babbitt'' ( 1922 ) pilkovon gabler, i va tan inaf logrupen berpot dem yolt vanpiyis trogarn ke giltafa avura.
 
 
In koe wida iste Minnesota soka atrir, i koe wida azon pimtatana wetce
« swavanilafo is selton winkafo xo ». Ba san-barda layater vanpitison trugusik koe geja kevusa va Tanarasokeem is Espana, voxen gadikye va in mo goldetol vebidur. Kobuden idjon ice Amerika, va pone az pestakevafa ezlopa is renarupa toz suter.
 
 
Va Yale kotla bak 1902 denfir lize va Jack London kakever. Bak tilderugal ko Engla koyar aze moe narilt ke Panama kobar aze va seltevafa doda ke Upton Sinclair lingesik nobar, i va Helicon Home Colony.
 
 
Doban bak 1908, mu fela is piskusa ja koe San Francisco az new York kobar. Bak 1912 ''Hike and the Aeroplane'' inaf taneaf berpot zo sanegar, ikayolton gu Tom Graham.
 
 
Bak 1912 va felusikya kurer ise wetce piskusik kobar. Va sutera koton ektudar aze kan ''Main Street'' tusposawer, i kan berpot pwades va spua wal klokedjuca is geltruca koe widavama dem viderevaf is avinkaf irubasik.
 
 
''Babbitt'', i durulaf delt va arientik ke Midwest bak 1922 zo sanegar, azen ''Arrowsmith'' bak 1925 dalinges va selaropik rebokan wal kaza is klokedjuca. ''Arrowsmith'' gu Pulitzer Poradro zo gabler, voxen Lewis vewar, dusiason da bato poradro gu grabom lovon kotgrupes va Amerika sye zo ziluker, solve inafa neva tid malyopara va pakap ke mila Amerika dem glastikeem is kazafamafa dustulera is alka.
 
 
Radimi sanegara va ''Sam Dodswort'' bak 1929, Sinclair Lewis va Nobel Poradro diretandon kazawar nume vanpir taneaf amerikik batinde poran is gablen.
 
Bal 1930<sup>-e</sup> sanda, va wenya ruer nume va konaka drunta suter. Tela losposafa tir ''It Can't Happen Here'' bak 1935.
 
Bal 1930-e sanda, va wenya ruer nume va konaka drunta suter. Tela losposafa tir ''It Can't Happen Here'' bak 1935.
 
 
Va blira koe Europa jiadar, turantayan gan jontika ruyatakolafa tanda. Kiewatca ke Sinclair Lewis titfipir. Kaiki toloya kurera, re di tir antaf. Abdi sanegara va bocaf berpot mulufter.