Amidaca wal toloya betara va "Gustave Flaubert"

Contenu supprimé Contenu ajouté
Nevatovol (prilara | webekseem)
Aucun résumé des modifications
Axel xadolik (prilara | webekseem)
Afigasuteks
Conya 1:
{{Teliz_toza}}
[[Iyeltak:Gustave_flaubert.jpg|thumb|right|240px|Afigasuteks va Gustave Flaubert gan Nadar]]
Ba 13/12/1821 koe Rouen Gustave Flaubert koblir. Va Rouen Hôtel Dieu ropexe inafe gadikye gader. Mali rumeugal gruper va tankomilu ke winkablira lizu va griva ta cobekafa disvera rotison lirder. Bak 2-aksat ke 1832, koar va Gazafa Reila ke Rouen lize nijur zilkiraf vox gdafimaf. Bak 1834 sutelar va "Art et Progrès" nubasutena fela lize wenhaf warzot se tid yordapa.
 
Ligne 7 ⟶ 9 :
Bak 1846 va gadikye is berikya Flaubert drasur. Do gadikya daletoe di irubar. Va Louise Colet dan vanpir fertikya kakever. Ta wayotera va inaf noglakolaceem, va jonvielera koe idulafo xo selaropik se savsuted. Bak 1849 ko Roneka do Maxime Du Camp nik in mallapir. Va Misra az Suria? az Beirut az Jerusalem az Rodos az Konstantinopolis? az Atinay? worad. Va "La Tentation de Saint Antoine" jiadar. Bak 1851 ko Sparta is Peloponesos tolmallapir aze va Patra az Brindisi az Napoli? az Roma? az Firenze? worar. Koyara riwe toltandon jijar. Bak 1854 do Louise Colet kaljoar.
 
[[Iyeltak:Madame Bovary 1857.jpg|thumb|left|160px|Madame Bovary, taneafa piskura ba 1857]]
Arti tolda, ko "Revue de Paris" virda "Madame Bovary" suten mali 1851 berpot zo sanegar. Tir granafa kiewatca. Golde inafu nuyukamilu konaka nakila ke berpot zo yontad ta onkara va sutesik. Arti tanda Flaubert zo vanbulur. Bak 1858 ta vayara va "Salammbô" warzaf berpot ko Kusantina az Tunus az Carthago? mallapir.
 
Ligne 14 ⟶ 17 :
 
Ba 08/05/1880 koe Croisset golde akoladilfura levgon awalker, iskeson va "Bouvard et Pécuchet" mejiadayan berpot. Zola is Goncourt is Daudet? is Banville is Maupassant? is Coppée is Huysmans is Hennique is Alexis is Céard ko awalkikxo va in jupad.
|}
 
[[Loma:Francavaf suteroteem|Flaubert (Gustave)]]