Amidaca wal toloya betara va "Gustave Flaubert"

Contenu supprimé Contenu ajouté
Axel xadolik (prilara | webekseem)
Aucun résumé des modifications
Axel xadolik (prilara | webekseem)
Aucun résumé des modifications
Conya 4:
Ba 13/12/1821 koe [[Rouen]] Gustave Flaubert koblir. Inafe gadikye va Hôtel Dieu ropexe ke Rouen gader. Mali rumeugal gruper va tankomuca ke winkablira lizu va griva ta cobekafa dizvera rotison lirder. Bak 2<sup>-aksat</sup> ke 1832, va Gazafa Reila ke Rouen kofir lize nijur zilkiraf vox ugdafimaf. Bak 1834 va "Art et Progrès" nubasutena fela sutelar lize wenyaf berpotam tid yordapa.
 
Bak idulugal ke 1836, koe Trouville va Maurice Schlesinger kakever, is va moekote Elisa inafa kurenikya tove dana va birgafa renara kiewagir. Bata skewera tir xanta ke ''[[Pestakafa gaara (suterot)|L'Éducation sentimentale]]'' (&nbsp;1843&nbsp;). Va ''Mémoires d’un fou'' (&nbsp;1838&nbsp;) tozur. Bak radimifa tanda, va ''Rêve d’enfer'' is ''Main de fer'' suter. Ko Colibri rouenafa suterotvirda va ''Une leçon naturelle : genre commis'' taneaf suterot dere sanegar.
 
Bak 1840 koo Pyrenees is Corsica Flaubert koyar. Bak radimifa tanda ko Paris rokopafa kotla bendewer. Bak 1842, anton tison tolsandaf, va ''Novembre'' suter. Vewayanon ta rindera va rokopa, va taneaf siatos ke ''Education sentimentale'' bokar. Bak 1844 vanlakison va Pont l’Evêque va noglavordava levgar. Katcalayanon gan bata walta, gadikye mea jugemer da in va vayara di trenar. Ko Croisset poke Rouen inkewer.
Conya 10:
Bak 1846 va gadikye is berikya Flaubert drasur. Do gadikya daletoe di irubar. Va Louise Colet dan vanpir fertikya kakever. Ta wayotera va inaf noglakolaceem, selaropik va jonvielera koe idulafo xo savsuted. Bak 1849 ko Roneka do Maxime Du Camp nik mallapir. Va [[Misra]] az [[Suria]] az Beirut az Jerusalem az Rodos az [[Konstantinopolis]] az [[Atinay]] worad. Va ''La Tentation de Saint Antoine'' jiadar. Bak 1851 ko Sparta is Peloponesos tolmallapir aze va Patra az Brindisi az [[Napoli]] az [[Roma]] az [[Firenze]] worar. Koyara riwe toltandon jijar. Bak 1854 do Louise Colet kaljoar.
 
[[Iyeltak:Madame Bovary 1857.jpg|thumb|left|160px|[[Bovary Weltikya (suterot)|Bovary Weltikya]], piskura ke 1857]]
Arti tolda, ko ''Revue de Paris'' virda ''[[Bovary Weltikya (suterot)|Madame Bovary]]'' berpot suten mali 1851 zo sanegar. Tir granafa kiewatca. Golde inafa nuyukamuca konaka nakila ke berpot zo yontad ta onkara va sutesik. Arti tanda Flaubert zo vanbulur. Bak 1858 ta vayara va ''Salammbô'' warzaf berpot ko Kusantina az Tunus az Carthago mallapir.
 
Bak 1869 ''[[Pestakafa gaara (suterot)|L'Éducation sentimentale]]'' zo piskur voxe va rotakafa kiewatca anton kazawar. Bak 4<sup>-aksat</sup> ke 1872, Flaubert va gadikya kranavon drasur. Vanolapan, ''al sonké mali 15 viel da jinafa kimtafa gadikya tiyir jinaf lodalbayan tisik''. Dimpiyison ko Croisset, va ''Bouvard et Pécuchet'' abdumimaks kobrar.
 
Arti tolda kaiki sanegara ''La Tentation de Saint Antoine'' suterot tir rodja. Flaubert kobar voxe nope sfianu is nogla mejer. Bak 1877 ko Paris inkewer ise va ''Herodias'' jiadar. Bak olgaf is fentaf fentugal ke 1879, Flaubert koe Croisset tigir. Va yotcaks va ''Boule de Suif'' ke [[Guy de Maupassant|Maupassant]] suter ise dakter da bat berpot tir ''bunyeragrot''.