Amidaca wal toloya betara va "Rusahinili"

Contenu supprimé Contenu ajouté
Debak ke Urartu
 
Aucun résumé des modifications
Conya 1:
{{Teliz_toza}}
'''Rusahinili''' (  [[Armenava|armenavon]] ''Ռուսախինիլի''  ) tiyir ralmawid ke [[Urartu]] savsafo gazaxo bak vantenuse sare. Tice folkayenafa venta re yoltkirafa gu Toprakkale tigir, poke Van witafa widava koe [[Turka]].
 
Radimi surtera va [[Sarduri II]] is kovilara va [[Tushpa]] inafu kelu gan Tiglath-Pileser III {{PYW kralgiva|Assur}} gindik bak -735 AGJ, Rusahinili gan [[Rusa I]] diref gazik zo vegeduyur ise yoltayar.
 
=== Izva va vayareem ===
Kruldera ke Urartu wetce izvafo gazaxo isti XIX<sup>-eafa</sup> decemda zo gruper, radimida taneaf ksudaks va simbakoraf kosuteks gan Van Rock al zo skuyud. Taneafa joxara va Toprakkale debak gan Clayton britanaf ikapermik koe Van is Hormuzd Rassam zo bokayad. Tegira va dopewa banugale videckeyena moe lentefa datca ke kiria karakeyer. Joxara va kosmara va yona vodakirafa muka noveyed, i va tulon roga is gazaf prosil is yunkesa raporafa krexa ikz-. Lobat kosmaks dene British Museum tcila koe [[London]] re tigid.
 
Bak 1898-1899 germanafa rawopafa brinuga gadena gan Lehmann-Haupt moe debak ke Toprakkale kobayar. Jontika muka ( &nbsp;kum moava ok dilgava ok wula vox nelkon iyekot &nbsp;) kosmayana gan bata brinuga den tcila ke [[Berlin]] zo divbureyed neken jontikara koe debak zavzagiyid aze koe Rawopafe Tcilaxe ke Van do yon kosmaks askiyin koe [[Tushpa]] re zo divnedid. Benprostelanixa ke Lehmann-Haupt brinuga ton konaka karba zo sanegayad. <ref>''Lehmann-Haupt C. F.'', Armenien, Berlin, B. Behr, 1910—1931</ref>
 
Bak 1911-1912 joxarama va Toprakkale gan Orbeli cultimik zo skuyud. <ref>''Орбели И. А.'', Предварительный отчёт о командировке в Азиатскую Турцию 1911—1912 // Известия Академии Наук, 1912</ref>
Conya 15:
== Dre ke wid ==
=== Vaneksara va wid gu lava ===
Rusa I gazik va zolonafa is birtafa lavackanefa kobavera ta celesafa vaneksara va wid gu lava volmiv skuyur. Tcafa uzda dem konaka oblaxa is toloy narilt kale widava arte 30 km- zo reduyur. Ontine ke uzda tiyir vas 900 m- vamoe Rusahinili. Bate dre va andura va tawaday aname Rusahinili is inkera va matela noveyed. Vaneksara va wid gu lava tiyir vas 2.5 ik 3 m³/v-. Lavafe dre ke Rusa remi mon 2500 tanda kruldeyer, kali 1891 viele kiewagisa enja keni kentarapa ten grivegeduyur. Opik torigid da lavaf vaneksas bolk ke Rusahinili tiyir vegeduks lif gu ref vug arnackvugarnack. <ref>''Gunther Garbrecht'', The Water Supply System at Tuspa (Urartu) // World Archaeology, Vol. 11, N°3, 1980</ref>
 
<center><div style="float:center; margin: 3mm; padding: 1mm; width: 800px; border: 0px solid;">
Conya 26:
|-style="background:Wheat; color:Black"
| {{EwavaPebuda1|Mher tuvel, baerdaxo koe Rusahinili}}
| {{EwavaPebuda1|Iyekotaf prosil kosmayan koe Toprakkale ( &nbsp;evlon gu mon -650 AGJ &nbsp;) dem kosuteks : «&nbsp;[[Rusa III|Rusa]], nazbeikye ke [[Erimena]], gijarotif gazik, gazapik, okilik ke [[Tushpa ]]&nbsp;»}}
| {{EwavaPebuda1|Iyekotafa teza ta rebavega ke wid, tarizayana gu lorik, kosmayana koe Toprakkale}}
|}