Amidaca wal toloya betara va "Altıntepe"

Contenu supprimé Contenu ajouté
Aucun résumé des modifications
Aucun résumé des modifications
Conya 1:
{{Teliz_toza}}
'''Altıntepe''' (  [[Armenava|armenavon]] ''Երեզ'', ''Yerez''  ) vas ''Moavukafa Bria'' [[Turkava|turkavon]] sugdalar. Tiyir tel lotaltef ralmawid ke [[Urartu]] savsafo gazaxo.
 
Altintepe tiyir bria dem folkayenaf wid dem rasekdopewa is caxafa mawa sareon gu tena ke toleafu acku ke -VIII<sup>-eafa </sup> decemda isu -VII decemda<sup>-eafa</sup>. Kesi poke Erzincan witafa widava koe azekexa ke ronefa Anatola varone [[Turka]] tigir. Debak bak 1938 zo kosmayar aze joxara bokayana mali 1959 va zolonafa kosmara ke pelava ke gazaxo noveyed, i va tulon iyekotafa sarma is stogoyeks ke rebavaf lingeks. Altintepe mali toza ke [[Iyekotugal]] kali [[Mialukugal]] zo kereleyer.
 
== Debak ==
Altintepe poke Üzümlü wida arte 15 km- rone Erzincan widot ke winka tigir, kimon ice azekapa remnina gan Karasu kuksa tisa tana klitavoa ke [[Efratos (kuksa)|Efratos]] bost. Bata bria tir xanton tculkafa koron gu otsiskaf fey ontinaf vas 60 m-. Ontine tir vas 1215 m- vamoe bireka. Xakola ke briekwa tir vas 500 m-. Talte debak, mali ape sare ke Urartu, jaftoldunol is namulol koe werdxo koenino gan jontik andus narilt is voama is weda gibasped.
 
== Izvot ke aneyara is joxara ==
Bak vegedura va vawakelot wale Erzincan is Erzurum, dodelik va tanefa iyekotafa sarma koe Altintepe debak bak 1938 co kosmayad. Soe ar siatos ruyer da irubasik ke vegungafa wida va tana naboxa ke caxaxo fenkuyud aze elakeyed. Trasiks pu Rawopafa Tcila ke [[Ankara]] zo doleyed. Bak balemeaksat ke 1938, fela ke Istanbul is Ankara kan yunkexakiraf teliz <ref>Franz Steinherr: [http://dergiler.ankara.edu.tr/dergiler/14/694/8811.pdf ''Die urartäischen Bronzen von Altintepe.''] (PDF; 4,0&nbsp;MB) In: ''Anatolia III,'' 1958, S. 97–102</ref> va debak razdayad. Hans Henning von der Osten va munesteks va worara bak 1939 sanegayar, pimtason va iyekot trasiks ke fenkuyuna naboxa. <ref>Hans Henning von der Osten: ''Neue urartäische Bronzen aus Erzincan.'' In: ''VI. Internationaler Kongress für Archäologie,'' 1939, S. 225–229</ref> Bak yona direfa tanda, jwatcabanesik konakviele erniguyud. Bak 1956 dodelik ke vawafa pradja va baroya caxafa mawa fenkuyud, menendason az maninde jovleson. Taneafa opafa joxara wali 1959 is 1968 gadenon gan Tahsin Özgüç ke Ankara Kotla dilizeyed. Nelkafa joxara vas ralma is dalafa dopewa is irubaxo moe bria tikiyid.
 
Toleaf joxas tawuk bak 2003 bokayar, stan gan Mehmet Karaosmanoğlu dere tisu bewik ke Ankara Kotla. Bal bat tawuk, uja tigisa kevtalte bria zo grifuneyer. Bak 2006-2007 vegungaf tawek zo joxayar, vayatason va skapafa skedara ke ralma va kreyafo boniaxo ik ugalorafo pemaxo lize bondeem olyon icu 5 km- zo sueyer. Tuwavaf kimeem ke vema tir juxa ke lentefa meftava is Karasu kuksa.
 
Saztepe taneatomon gan Charles Burney isti 1950<sup>-e</sup> sanda zo kowediyir, azen bak 1993 Geoffrey Summers va trasiyin ugol gire gunesteyer ise va tawoldaxa evlayar. Gotuyur da sin tiyid ke {{PYW kralgiva|Haxāmanišiya}} sare. Summers va vegeduyuna bada dere evlayar nume milinde zolteyer.
 
== Vuestexa ==