Amidaca wal toloya betara va "Griruntara va Kulak"

Contenu supprimé Contenu ajouté
Nevatovol (prilara | webekseem)
bAucun résumé des modifications
Nevatovol (prilara | webekseem)
b Wana ke teliz
Conya 151:
 
Zalor, mal zeviandaso pemaxo poke artefa golda kal jonvielexo tigiso idjon ice patecta is sume remlapisa vawapa, rotiyir vas konake decemoye decitmetre. Bat bocaf greelt ke rezgalera va ''Kulak'' tawadayik ke toleafa loma vas tela rezgalera va ''Kulak'' ke bareafa loma miltayar, i va tawadayik divbliyin ko vofa gola. Bato divstaksexo koe Sibira ok Ural vawale welmot vas konake vuntoye lujorafe decitmetre tcaston tigiyid. Fentugalon zalor kan impadimot zo exuleyer, is idulugalon kan direm ok lanison.<ref>Werth 1997, bu 172</ref>
 
=== Manaf divblinikeem ===
[[File: Canal_Mer_Blanche.jpg|thumb|right|300px|{{EwavaPebuda1|Vegedura va narilt ke Tcerna Bira. Dene bata pradjapa, divblinik wetce poan kobasik dere zo malsaveyed (1932).}}]]
Viele ''Kulak'' tawadayik ke taneafa loma me al zo klibuyud, pune koe flint ok rezgalexo ok kobaso pemaxo ke Gulag lasumobliyid. Yasa tiyid pak ke rezgalenikeem.
 
''Kulak'' tawadayik ke toleafa ik bareafa loma stayan kal artlapis debak ta « warzesa kobara » zo gomalsaveyed : ta baliera va aal ik wasarnara va sid ik vegedura va vawa is narilt. Miledje ta pradjapa ke stalineva dum vegedura va narilt ke Tcerna Bira ok Magnitogorsk widava dere zo kokobayad.<ref>Naimark 2010, bu 66</ref><ref>Baberowski 1998, bu 581</ref><ref>(en) Robert W. Davies, ''Forced Labour under Stalin: the Archive Revelations'', New Left Review, n° 214,‎ 1995, bu 76</ref><ref>Werth 1997, bu 177</ref>
 
Warzesuca ke manaf divblinikeem ( dere yoltayan gu ''kobas divblinik'' ok ''kobas boniasik'' )<ref>Viola 2001, straga 7, bu 732</ref><ref>Werth 1997, bu 175</ref><ref>Polian 2004, bu 76</ref> zavzayar jontikeke vome pokolera. Tulon bak balemeaksat ke 1931, sedme lan munesteks ke kogrupasa tuzda, anton 8 % ke 300 000 rezgalenik koe Ural tiyid « ton kobara solgabesa va inta ok aryona warzesa tegira ».<ref>Werth 1997, bu 175</ref> Aryon ayik va vredaja mu int govegeduyud ike va moblira laviunsuyud. Voxisen bato boniaxo oton gu loon 2000 <ref>Polian 2004, bu 76</ref> tiyid volmivexafo ise pu divexo gotiskayad ise gozobeyed : bildera va vegedusa ugota is xeka is foalk voxis sinka. Abdukuca ke vegedura va raba is ''kolxoz'' diel is dika dulapera is metrumuca is bazaxorotifa kroguca is kevlaca wal milneyaf kizey voxis dubiera jupayad da mana bildera me dilizeyed. Vegedura va manafo boniaxo battode zavzayar gavepefa. Vile lizukaf gadesik, rezgalenik miv tiyid gunaf kire « co vunguyud » ike co tiyid « volnik » ok « sovietfimik ». Manafo boniaxo abdi 30/09/1930 kotote zo goninkeyed. Tire ba bana evla, ant otama ke azedeyen kolneem al zo tenukeyer.<ref>Viola 2007, bu 73–88</ref><ref>Viola 2001</ref>
 
Nope blis gropeem koe boniaxo, jontik rezgalenik otceyed ; mali toleaksat ke 1931, OGPU va 72 000 manaf divblinik otceyes murobayar. Ota ke korikeem blis koe manafo boniaxo remi 1930-e sanda dun illaumayar : bak 1931, OGPU va 1 803 392 manaf boniasik otulayar, azen ware 1 317 000 korik ware tigiyid, azen moi tena ke Toleafa Tamavageja, ota tiyir vas 930 000.<ref>Viola & al. 2005, bu 275</ref>
 
== Vuestexa ==