Amedeo Modigliani

Amedeo Modigliani
1884-1920
Italiaf lingesik

Amedeo Clemente Modigliani, i italiaf lingesik is balumasik, koe Livorno ba 12/07/1884 koblir. Tir balemeaf nazbeik ke Flaminio Modigliani is Eugénie Garsin. Koe Paris ba 24/01/1920 mulufter.

Blirizva betara

Ba 1886, Eugénie Garsin va ugalda ke yasafa blira bokar. Va Amedeo nazbeye ikayoltkirafe gu Dedo taneatomon miwar : « blokamano is rintanamafo vox listafo dum takra ». Modigliani yasa va kodia keve Via Roma ika lopinafa mona keve Via delle Ville koe Livorno. Banugale, Flaminio Modigliani dun koyar. Gadikyafa veygadikya is Isaac veygadikye is Laure is Gabrielle toloya berikya ke Eugénie do sin blid. Dedo velye is Isaac veygadye belcon dun tid, kali awalkera ke bantel. Isaac Garsin tir grupelapaf ise do rumeye gitiskipir, pulvison va yamba is trakopa. Eugénie Garsin is Laura berikya koe mona kotaved.

Isaac Garsin bak 1894 awalker. Umberto, i nazbeikye ke Rodolfo Mondolfi nik ke Eugénie, tir taneaf napik ke Dedo kali 1898. Bak arak ke ugal, Dedo jotye aname milgik blir.

Bak 1895, gadikya ke Amedeo koe intafe pone stragar : « Dedo goreston su menomakoler isen nope eaftafa vudera men al dimdunú. Adala ke bat rumeik men zo tazukackar numen va intaf trakuray me rokalí. Inaf bask tid ke blokan nek gruf rumeik. Stekeon witiv dacoba koe bat bordoc tir. Rotir kon yambik ?» Modigliani va olda ke Livorno nobar.

Bak pereaksat ke 1897 Amedeo va rindera bodar nume ko pone ke gadikya stragar : « Va rindera re bodá nume co gokobavemé. Rindera tid ke balemeafa eka ta alubeafa. Va batcoba mu ugalda ke Modigliani yasa. » Bak anyusteaksat, va rindera tceder.

Ba 04/05/1898 Emanuele Modigliani berye ke Amedeo nope arotievafa tegira zo soper aze gu anyustoy aksat koe flint zo lanzar. Amedeo va ine gu gradilik torigir. Bak anyusteaksat, Amedeo gire rizveger aze rizakoler. Va ravera va zovdara bas Guglielmo Micheli koe Baciocchi garia bokar.

Bak balemeaksat ke 1899, Amedeo ektudatason va lingeropa va oldavayara kotvieli jovler. Koe lingexo va Oscar Ghiglia kakever, i va Oscar vanpitis tan lokiewaf nik. Ke bane sare, delt va Micheli nazbeikye is sugdayan mivdelt lapted.

Bak 1900 Amedeo gire ve menomakoler. Dere toz kotcakoler. Bak fentugal ke 1901, Amedeo is gadikya va Livorno ta vogonafa koyara bulud. Ko Napoli az Capri az Amalfi az Roma az Firenze az Venezia lapid. Va tcilaxe is ginsaxe is uja worad. Batedje Amedeo va konaka twa pu Oscar Ghiglia suter lize va intafa suvera va yamba is askiyina kosmara pimtar.

Bak 1902 Amedeo Modigliani koe Roma jonvieler lize koe tcilaxe trutcaksudar. Ba 7-e ke alubeaksat, koe Firenze tiskir ise gu Scuola di Nudo kizey va int bender. Va lingexo do Oscar Ghiglia walzilir. Va Ortis de Zarate kakever. Titi idulugal, koe Pietrasanta poke Carrara balumar. Va kobara ke Fattori mafelar. Mali bate sare, kobatason koe Paris djumallapir. Ba 13-e ke alubeaksat ke 1903, Amedeo Modigliani gu Yambakizey ke Firenze va int bender. Va Carpaccio is Bellini is Sienna serna vayar. Keve 22-e ke Via Maggio vawila az koe Campielle Centopiere revava irubar. Bak bata jonvielera, gan Amédée Garsin ziavikye fukorlanon zo pomar. Inaf nik tulon tid : Umberto Brunelleschi is Umberto Bocchioni is Fabio Mauroner...

Amédée Garsin ziavikye bak 1905 awalker. Mallapira ke Amedeo ko Paris nope erbenja zo dimnover. Eugénie Garsin koe pone miwar : « Dedo koe Venezia va delt va Olper al tenutcer ise va toleaf divrozar... » Va inafa galera dwir. Tici tanda, gadikya va ino worar ise va erba ta mallapira ko Paris zilir. Bak taneaksat ke 1906, Amedeo Modigliani ko Paris artlapir. Kali awalkera, inafa blira gan ruyat is mala di zo tcalar. Koe gida poke Madeleine uja irubar. Va Colarossi Cultim keve Grande-Chaumière nuda denfir ise va lingexo koe Montmartre keve Caulaincourt nuda poke Bateau-Lavoir disukexaxe lizukedur lize va yambik ke Montmartre kakever : Pablo Picasso is Guillaume Apollinaire is André Derain is Diego Rivera is dere yon Yud gruik isu yambik dum Max Jacob. Va deltam nelkon linger. Fentugalon, va baroya trutca koe yambaginsa ke Laura Wylder keve Saints-Pères nuda wonar.

Bak 1907, Amedeo Modigliani va linexe keve Caulaincourt nuda bulur aze belon vredarur aze keve 7-e ke Jean-Baptiste Clément viga koirubar. Va Utrillo is Utter is Latourette kakever. Bak santaneaksat va Paul Alexandre kurmik rungruper numen sin tunawed. Bantel tir jotaf kurmik albas va yamba ise tir taneik dulapes va grabom ke Modigliani. Va ini kali 1914 di bristur, belon lusteson va trutca. Buiver da ini den Meruptenikaf Bontay gowonar. Modigliani va taneakafa yamba dulaper ise gan grabomeem ke Toulouse-Lautrec zo turestar. Bal Muvugalaf Bontay, va toloya trutca is aluboy lavalingeks wonar. Katecton gu bat bontay, va Cézanne brudine kosmar.

Bak 1908 Modigliani va yambikafo lospaxo ke 7-e ke Delta nuda nobar. Ton bliso is kobaso xo, lospaxo gan Maurice Drouard is Henri Doucet zo vexar. Ba 30-e ke bareaksat, va tevoy grabom dene Meruptenikaf Bontay wonar. Va balumara ksuber, don tanoya kum persafa rumna zanudasa va vegedura va widavimpafa recela. Banugale va zolonafa erbenja levgar.

Bak 1909 Amedeo Modigliani koe Montparnasse koirubar. Va yasa ke Paul Alexandre kakever nume va delt ke inafe gadikye isu berikye skur, is dere taneaf delt ke nik. Va Brancusi romaniaf balumasik dere kakever. Bantan jupar da ini va ebeltikafa yamba kosmar, ise ta inafa kobavera va raporafa balumara pomar. Ba idulugal, Modigliani ko Livorno tori konak aksat dimlapir lize va konak vayaks va taka skur. Toloy bak Meruptenikaf Bontay di zo wonad. Emanuele va balumasa kobara koe Carrara mu ini trasir. Bak pereaksat, do Wipitesik trutca dimlapir, i do trutca lustetena gan Paul Alexandre. Koe 14-e ke Cité Falguière koe Montparnasse koirubar lize va lingera is balumara kobaver.

Taka, balumaks ke Modigliani, 1912

Bak 1910 Amedeo Modigliani va 26-eaf Meruptenikaf Bontay paker. Ker da gan malyopasik en zo katcalar voxen ant Paul Alexandre va inaf grabom luster. Loleon copon blir. Kali 1914 va balumara cugeke ektudar neke va lingera me jovler. Va Matisse wonara isu Cézanne worar, is dere va Trocadero mikropafe tcilaxe.

Bak 1911 Modigliani keve 39-e ke Elysée des Beaux-Arts nuda. Va konaka balumayana taka koe lingexo ke Amadeo da Souza Cardoso lingesik wonar. Va toleaf delt va Paul Alexandre skur. Megaler numen Laure ziavikya va ini ta tildera ko Normanda gola star. Koe Yport doon jonvielemer.

Bak 1912 Modigliani wan balumar. Va peroya taka dene Muvugalaf Bontay wonar. Va Lipchitz is Jacob Epstein kakever. Umberto berye erbapomar. Gire ve akoleper numen inaf nik ( don Ortis de Zarate ) ko Italia den gadikya djukustaksed. Evla ke bata koyara tir melanafa.

Bak 1913 abdi mallapira ko Livorno, va yon balumaks isu lavalingeks isu zovdaks dene Paul Alexandre daykar Dim Paris, Chéron trutcadolesik va ini lanedje viunsur. Modigliani va Osip Tsadkin is Kisling is Fujita is Sutin kakever. Paul Guillaume ginsik va inafa kobara toz viunsur.

Bak 1914 Modigliani gire linger kire va ilbodera va kawa nope gopa gojovler. Bak imwugal va Nina Hammet skedegar. Paul Guillaume vanpir inaf dolesik : « Bak 1914 is remi 1915 is pak ke 1916, tiyí antaf dolesik ke Modigliani... » Va lingexo koe 13-e ke Ravignan nuda poke Bateau-Lavoir koe Montmartre pu ini lizukedar. Modigliani do Diego Rivera keve 16-e ke Saint-Gothard nuda soker. Bak pereaksat va Beatrice Hastings englaf felusik isu ezlopik kakever. Va toloya perzackafa tanda doon di tiskir. Inafa warzera loeke tumusawer ise tuwiyawer ise tunoawer. Va konak delt va Beatrice skur. Tori Taneafa Tamavageja zo wagnur.

Modigliani is Picasso is Salmon koe Paris, 1916

Bak 1915 va konaka trutca gan Paul Guillaume mbi luster. Va jontik delt skur : Paul Guillaume is Apollinaire is Max Jacob is Kisling is Henri Laurens is pilkovon Beatrice Hastings. Va Vlaminck is Picasso is Derain is Marie Vasilyev nobar. Koe lana twa pu gadikya evlon gu santaneaksat, suter : « Gire gilingé ise numon dolemé. Batcoba tir zolonacapa... » Mijera va Beatrice tid loloon giltafa.

Bak 1916 Modigliani va skeda do Beatrice Hastings joar. Inafa galera tuastirbawer. Do konak nik koe lingexo ke Lejeune swizaf lingesik wonar. Bata lingexo vanpir kobaxo ke abdievaf yambikeem. Ini va Leopold Zborowski polskaf lingesik. Bantan vanpir inaf dolesik. Simone Thiroux tir warzafa fertikya.

Afigasuteks va Jeanne Hébuterne

Bak 1917 va skeda do Simone Thiroux joar. Ine nazber voxen Modigliani va gadikyeuca akler. Koe kraba ke Zborowski koe Montparnasse revava kobar nume pu ini va intaf warzeks ika san-aluboy Franc talolk vieleon goxaadar. Va jontik delt va Zborowski is Hanka kurenikya is Lunia Czechowska nikya skur. Va taneaf enk dem lebacaf vayaks bokar. Bak bareaksat, va Jeanne Hébuterne kakever, i va jotafa vayasikya ke Colarossi Cultim fure vanpisa dositik. Bak pereaksat, sin keve 8-e ke Grande-Chaumière nuda va mawa lizukeduna gan Zborowski koirubad. Ba 3-e ke santoleaksat, Zborowski va taneafa wonara aptafa gu Modigliani dene ginsa ke Berthe Weill grustar. Lebaca kabdunedina koe ralpoda bilitud nume gu biura nope situndara va werkuca gan ardial zo dratced. Golde bata bilita, meka trutca zo doler. Modigliani noon kobar.

Bak 1918 Modigliani va ar enk dem lebaca skur. Mali bareaksat inafa galera loloon ligundewer. Zborowski va ini ken Côte-d'Azur krimta do Jeanne nazbese djukustakser. Sin va Nice tori tanoya tanda koirubad. Leve afi ke geeka, Modigliani va intaf lingak tuaftar ise va logijaf breviz kobaver. Va antaf grupen balemoy patectoy grupen linger. Va Sutin is Fujita katrasir. Ba 29-e ke santaneaksat, Jeanne koblir voxe ko kobliravertok wetce nazbeikya ke Jeanne Hébuterne is megrupene gadikye zo bender. Gan Modigliani azon di zo tueresklar. Bak santoleaksat, Paul Guillaume va wonara koe intafa ginsa keve Faubourg-Saint-Honoré vawila koe Paris grustar, i va wonara kabelcasa va yona trutca ke Modigliani is Picasso is Matisse.

Delt va Modigliani gan Jeanne Hébuterne, 1919

Bak 1919 Modigliani va konaka twa pu Zborowski suter ise va erba imaxur. Va intyona tenukeyena trutca ko Paris belon stakser. Remi konak aksat koe garia ke Osterlind lingesik koe Cagnes zavzagir. Va Renoir worar. Bak alubeaksat va Paris dimlapir. Jeanne gire nazber. Bak pereaksat, Modigliani va yerumara pu Jeanne suteson walter. Inafa galera tuastirbawer voxen ini va pokeik wan linger : va Jeanne Hébuterne is Lunia Czechowska is Hanka Zborowska is Zborowski... Va Modern French Art wonara koe Heale koe Engla paker. Bak lerdeaksat koe London dene Hill Gallery ginsaxe wonar lize va kiewatcapa kayestar. Francis Carco va inafa kobara koe teliz ke swizafa fela sisker. Balemoya trutca ke Modigliani dene Muvugalaf Bontay zo wonad.

Afigasuteks va Modigliani tici 1919, kabdi muluftera

Bak 1920 inafa galera kalion lurdiawer. Ini va mivdelt skur. Ba 22-e ke taneaksat ko ropexe bindeson zo star lize arti tolka nope abrokakola mulufter. Direvielon, Jeanne Hébuterne anyustaksaton nazbese ticu alubeaf vegem ke bedablo ke gadikeem va int mimar, tugadiskason va velafe Jeanne. Ba 27-e ke taneaksat, vanmiae jontik nik Modigliani « ton sersik » koe Père-Lachaise awalkikxo zo kotawar.

Gelukafa watsa ke Modigliani tid ayavola is lebaca. Koe lingeks, Modigliani va konaka martigafa luda voner, tulon va tcalapana conyeta is kokimara va divatce is malimpara va alto is soyorekoraf iteem fereon medotolmilon rundan. Bata kobaverinda va krotc efe tir nope intafa darefa ksubera va balumara.

Trutca ke Modigliani tid katcalafa gu opeluca is pufuca ke conyeem is ukeem. Inaf grabom va griva va nustafa bunera ewavon gu vola ke Ebeltafa Yamba is Bizantin bitc remsuted.

Nekev tuopelara is iltazukara, delt ke Modigliani va adala is muxasuca me drasud. Yambik va kimana luistava dem tawukafa is beretrafa is kerafa uka malfaver. Lentuf delt zo tuopelar. Ita tid soyorekorafa, pez va abrotcafa liota nedir, berga zo tuabrotcar, vuesteson va Sandro Botticelli. Modigliani va draga tugodjar, loplekuson va ebeltafa ik beretrafa kadoma keve anamez ke zovdaks gu ukafa kevaxara. Kire copon alokon bliyir, vanpiyir vundik, i vola ke « rotapsan lingesik ».

Trutca betara

Dere rupec betara

Trutceem ke Modigliani

Vexala dem italiaf lingesik

Stragela betara

  • (it) Corrado Augias, Modigliani. L'ultimo romantico, Biografia, 1999. ISBN 88-04-46883-1.
  • (it) Alice Barontini, Alla ricerca di Modì, Polistampa Editore, 2010, ISBN 978-88-596-0739-7.
  • (it) Maurizio Bellandi, Amedeo Modigliani. Le pietre d'inciampo, la storia delle vere teste di Modigliani, 2016, Sillabe ISBN 978-88-8347-833-8.
  • (it) Beatrice Buscaroli, Ricordi Via Roma. Vita e arte di Amedeo Modigliani, Saggio e critica d'arte, 2010. ISBN 88-428-1529-2.
  • (it) Fiorella Congedo, Modigliani e la memoria perduta, Guida per ragazzi, 2003. ISBN 88-8491-504-X.
  • (it) Luca Dal Canto, I luoghi di Modigliani tra Livorno e Parigi, 2014, Edizioni Erasmo. ISBN 978-88-98598-27-4.
  • (fr) Pierre Descargues, Amedeo Modigliani 1884-1920, Braun et Cie, Paris, 1954.
  • (it) Clemente Fusero, Il romanzo di Modigliani, ed. dall'Oglio, Milano 1957
  • (it) Jeanne Modigliani, Modigliani, senza leggenda, 1958, Vallecchi Editore, ISBN A000072258.
  • (fr) Jeanne Modigliani, Amedeo Modigliani. Une biographie, éd. Vilo, 1998, 146 p., ISBN 2719104418.
  • (fr) Clarisse Nicoïdski, Amedeo Modigliani: autobiographie imaginaire, Plon, 1989.
  • (fr) Christian Parisot, Amedeo Modigliani, 1824-1920: itinéraire anecdotique entre France et Italie, ACR Édition, 1996, 191 p. ISBN 9782867700910
  • (it) Fiorella Nicosia, Modigliani, Biografia e le opere, 2005. ISBN 88-09-04207-7.
  • (fr) Marc Restellini, Le Silence éternel : Amedeo Modigliani et Jeanne Hébuterne, éd. Pinacothèque de Paris, 2008, 224 p. ISBN 2953054626.
  • (fr) Marc Restellini, La Collection Netter - Modigliani, Soutine et l'Aventure de Montparnasse, éd. Pinacothèque de Paris - Gourcuff-Gradenigo, 2012, 288 p. ISBN 9782358670296.
  • (it) Gregorio Rossi, La formazione artistica prettamente italiana di Amedeo Modigliani, Storie dell'arte, Quid Magazine, Zurigo, CCIS, 2016
  • (it) Gregorio Rossi, Modigliani artista italiano, Vladimir Gorianov, Storie dell'arte, Quid Magazine, Zurigo, CCIS, 2017
  • (it) Aldo Santini, Modigliani maledetto dai livornesi, Biografia, 1984. ISBN 978-88-7997-126-3.
  • (it) Aldo Santini, Modigliani. Livorno-Parigi ultima bohème, Biografia, 1987. ISBN 88-17-53745-4.
  • (en) Meryle Secrest, Modigliani : A Life, Alfred A. Knopf, New York, 2011
  • (en) Pierre Sichel, A biography of Amedeo Modigliani, E. P. Dutton, 1967, ISBN 978-0-491-00120-5.
  • (it) Carlo Valentini, Elvira la modella di Modigliani, éd. Graus, 2013, ISBN 9788883463990.

Ara vuestexa betara

Amedeo Modigliani

Amedeo Modigliani

 Koblira  12/07/1884,
 Livorno, Italia
 Awalkera  24/01/1920,
 Paris, Franca
 Vedeyot  Italia
 Eba  Lingeropa
 Serna  Paris serna
  Grabom 
Trutceem ke Modigliani
Lebaca

Aulafa lebikyaAlmaiisa lebafa moe saxatcaSenyesa lebikya moe faltafa mernaLebikya debanyesa (1)Lebikyapa senyesaLebikya senyesa (1)Lebikya debanyesa moe saxatcaLebikya debanyesa (2)Lebikya senyesa (2)YikyaYikya dem banyustaElvira lebafa ranyesaLebikya debanyesa ton nubeem keve seyLebikya senyesa (3)

Ayikyaf delt

L'EbreaAmazzone okolikyaBlakerafa javaRanyesa karyatides kudjaAntoniaAyikya dem piakofa vinotcaBlakerikyaAliceDelt va Beatrice Hastings kabdue tuvelDelt va Beatrice HastingsDelt va mawakwikyaDorival WeltikyaMawakwikyaDebanyesa AlmaiisaDelt va Reynouard W-yaDelt va debanyesa MargheritaPompadour WeltikyaDelt va Elena PavlowskiKisling WeltikyaDelt va Lunia Czechowska dem batakaf klaimFaltakirafa rumeikyaKlaimkirafa listikyaYikya dem blafotafe vageChakoskaRenéeDelt va Cecile van MuydenListikya dem edjiDelt va Lunia Czechowska (1)Ayikya disa va faltiteemDrogeristin listikyaDebanyesa listikyaRom saneikya do velikDebanyesikya dem faltaf klaimDelt va Lunia Czechowska dem ruelgaDelt va Pauline JourdainElvira ladavagisa va azegaListikya dem urtkiraf ulimeyDelt va Lunia Czechowska (2)

Ayikyef delt

DingeltokusikDelt va Paul AlexandreDelt va Diego RiveraDelt va Burty Frank HavilandDelt va RaymondDelt va Celso LagarSudaf sardikDelt va Moïse KislingDelt va Pierre ReverdyDelt va Paul GuillaumeDelt va Jean CocteauDelt va Xaim SutinDelt va Xaim Sutin keve azegaDelt va Lepoutre W-yeDelt va Leopold Zborowski (1)Delt va Leopold Zborowski (2)Delt va Leopold Zborowski (3)Delt va Blaise CendrarsDelt va Léon BakstRanyese yikye dem atsotJotafe tawadayikyeDebanyese ayikye kabdue kramtafa rebavaDelt va BaranowskiJotafe ravesikyeDelt va Mario VarfogliRumeikye dem faltafa femla


Jeanne Hébuterne

Faltaf iteem (Jeanne Hébuterne)Jeanne Hébuterne dem edjiDelt va Jeanne Hébuterne dem orikafe vageDelt va Jeanne Hébuterne (1)Delt va Jeanne Hébuterne (2)Delt va Jeanne Hébuterne (3)Delt va Jeanne Hébuterne (4)Delt va Jeanne Hébuterne (5)Delt va Jeanne Hébuterne (6)Jeanne Hébuterne kabdue tuvelJeanne Hébuterne dem blafotaf vlayek

Mivdelt

Mivdelt

Lospaf delt

Kurenikya is kurenikyeJacques Lipchitz isu BerthaToloya listikya

Patectoy

Aal is mona (1)Aal is mona (2)Patectoy ke Geeka

  Tuveli icde Lingeropa 
Naboxa ke Modigliani koe Père-Lachaise awalkikxo koe Paris (Franca)