Bli is bali (suterot)

Bli is bali

Bli is bali tickir toleafi ki ke alaakafa lenoparapa kolnayana aname myodafa uta ke izva ke TSSS : Stalingrad meld belcon tis « tela lorusagafa surtera ke Kerafa Ervolia govedimelaniyisa kal Volga bost, is cenera ke Sovietafa Soka lajupacagiyisa va Germana ». Mila uta loeke vokafa kiren kake awiafa xultura ke sane, i kake xultura ke saneroti va Nazi torkeva, virnuca is gotus viank tove bali ke tamava liotawed.

Taneaf pak modivatces va germanafa dilfura bak 1952 koe Znamya virda zo sanegayar, vergumvelton gu « Ta lazavanya », voxe gan malyopasik di zo aliepeyer kiren sutesik is gradilik tiyid Yud korik. Isen rotorigit da Bli is bali va berpotack tadlecker kire gan miltan me zo suteyer.

Vasili Grosman cultimkoraf suterotik is siskesik va seltevafa geltreva tire ve rwodegar, nope koefa is lidafa is trakopafa deonerapa batceyesa is konaka bifa jupayasa da va kotcoba dilizeyesa di jiligar. Inafa gadikya do kotote Yud korikeem ke ralom ke Berditcev bak 1941 zo adjubeyer. Felusik is gejadaalasik dositayas va Kerafa Ervolia ko kot redjel, tiyir taneaf suterotik kolaniyis va Treblinka awalkopexo bak lerdeaksat ke 1944, aze va sutelara va orikafa neva icde awalkopera va Yud korikeem gan germanik koe goleem kereleten gan TSSS is koe awalkopexoeem ke Polska dirgayar. Bata neva bak 1946 di zo vewayar, isen in tiyir vrulutas va Stalin maya baliewetesa mo Yud sanelia mali 1948.

Tenukeyen bak 1960, nubastuteks pu Znamya virda zo bulkar voxe pu sokardial gan inaf bitavaf sutelasik azon zo dear nume zo enomar ( milinde tel ke Gulag Tursia ke Soljenitsin stekeon dere zo enomatar ). Bli is bali taneatomon koe Franca bak 1980 zo sanegar aze oxam bak 1989 koe Rossia zo askitir.

***

Ini tir abrotcapaf berpot ( dem lewe 1200 bu ) kridjoves va mayesis wiray ke flira ke sovietaf selt, estobasison ko koekuca ke jontik koredik birtackaf. Sinafa walgamdana blira kev izva klantawed, remi rekola adalana gan gomilafa tola nekiyina gan kotreva, i gan Auschwitz is Gulag bolk.

Izvaberpot divrozas va TSSS mali Saneaksatafa Artowara kali toza ke 1950-e sanda, walbumb va gaderopafa is seltafa drunara is trakopafa undera. Dere swavopaf berpot koafis va siuva ke koredikafa gloga isu kevkalira isu nuera isu towara, gedelapon.

Elzura wal tola dem torkapa ke XX-eafa decemda

Bli is bali va foopula tuamlitasa is tulevgasasa is rankesa is kevskusa va bet grenyapaf ol, vieleon rabater

Tanuskucapa ke sutesik tir dolunyera va flira ke Stalin selt gu tela ke Nazi selt, viduson va mil ravlemeem num batkane arlon anjeson mal germanafo awalkopexo kal sovietaf Gulag bolk, mal fascievafa soka kal Bolcevik soka. Numen meinde zo akoyet viele ilamtafa nakila dilizer edje waffen-SS fayik koeruson va daginik, va birtafa beruca tutanasa va nazieva ke Hitler gu bolcevikeva ke Stalin afiar, gukoeson kan batyona ewa :

« Viele va int disuket, osk va ilkadena gexata disuket, voxosk ko elza va int askit. Batlize folva ke minafe sare tigir [...] cinafa cenera miledje tir tela winafa. Gildal ? Ede to win fu wac, pune di xonukev voxe kan winafa cenera wan blitiv [...] Tit toloy amidaf tazuk ke mila egeba : i ke soka tisa pako. »

Lanzara va rietova

Sedme Vasili Grosman, ayik zanon gu rieta gometir, voxen to rieta zanon gu in gotir, isen damo bet inaf tazuk, kota rietova « vamo ayikeem isu ez » va int tere sorundar. Yolton gu Vamoefa Kiewuca yunkena gan rietavafa negacka, ayik zo levrotir isen ayikeem gu rieteem is oksa zo wetar.

Batinde, « coba adalasa va pakoswava tickir wetara to metisa adrafa, meadrafa kiren korafa pestaka is rena is nuca is gotuskuca miv griawid viele va pakoswava toz grirapalad ».

Isen da XX-eafa decemda va koblira ke toloya mayesisa kotreva wiyir, pune batcoba xuye sometir. Bloduca vas opevafa abduxoafa rietova loeke kosiar, i vas rietova ikarundayasa va tela rubafa ke XIX-eafa decemda is laneson rorewasa va edegamwa ik lumemwa gu ayik. Isen sutesik va prazdafa vekta wal nelkoteem ke fascieva is tel ke witafa altelopa rabater, i va vekta dere gana gu bolcevikeva. Kiren bat toloy kotoraf rietovabolkap sopus gu tandepe, gu mweem ke altelopafa gaderopa zo rigavad. Gorad va awalkopera va yon varaf runt ke sanelia, is va yon cosaf ik zaavaf kotak, male rieta ruyesa da tiroduca ke ridafa ik levesidafa koboda co tir gijafa dene mil kotak loon dam dene aryona ayafa lospa.

Rossia, gadik ke kotrevafi saneroti

Vasili Grosman va bloduca ke rossiaf izvugal icde rodjera ta pendera va seltevafi saneroti drigdar.

Rossia tire co tir tcalaks ke nasta dem levetiruca.

« Remi decitda, rossiik va kotcoba al wir, i va gijuca is gijucapa, voxe meviele va lancoba al wir, i va saneroti [...] Mali Avakum kali Lenin, cinafa envara va nuyuca is ayik dun tir pakofa is aboyafa : va kramaf ayik gu soloksafa envara va ayik dun wetar [...] “ A nuyuca, kobasikafa artowara sometir. ” Saneaksatafa Artowara arti tandacku al selur.

Lenin me gildayar da artowat enide metan va ayik di gader. Voxe kaliyir : “ Abdion, bonon zo gadeyec, voxen jin va win gruon fu gadé ”.

Tawadayik al zo tulevetirad, aze dodelik, aze arayik gu zanajik ke Soka zo artazukayad. Azon doevik mu sint va diersa al redud [...] aze va coseva gin koplekuyud. »

Bolcevikaf walvedeyaf grustaks ton sokafa coseva kalion tittiyir. Bata towara nope Stalingrad cenera zo tubaerdayar, i nope cenera ke sane enomayana az betukesiyina gu cenera ke Stalin soka is tualiara va rossiafa coseva. « Cose tuwavaruyur nume bam vanpiyir warzaf rigot ta gildara va tamava ».

Kle to koe TSSS selteva ton iskafa nuyuca va int fu viwazer isen walvedeyeva ika rossiafa cosevafa yokaga di zo vulkuyur, i ika coseva dire jupasa va vligura va vedeyaf lekeem is vilara va sinyona araya is wanura va awalkopera va Yud korikeem.

Sedme sutesik, Stalingrad batinde tiyir viank tove ayikeem kiren bata cenera va inkera va kotrevafa warzindafa vertuma di inkeyer, i va vertuma mayon tizafa is vanpitisa teza dire divburepena...

Male levplekura kale warlafa drolera

Vasili Grosman va lazaveem ke tulevetirara va varafe sane, is va varaf selt, gu kotrevafa soka nuer, milinde va levplekuwera ke jontikote kosik trobindas va baliera vanmiae cugafa brunuca nuer.

Sedme in, mana akoydasa levplekuwera, « va kruldera ke warzaf is mayesis mergil tegis tove ayik razdackar. Tizuca is stegera sopuna gan kotrevaf seltbolk va ayaswava koe yona varafa tadava al grupalizid kire va bliroti kan wumodasa gijarotiuca ke kotoraf rietovabolk grunubad. »

Kimiskafa tizuca ksubena gan gijarotifa soka is kan pisona renzana gu bowes mergil, va maya tire nekir maneke bata tizuca « mea tir mergil voxe vanpir warlaskafa is alkafa sontenaca. »

« Edeme, tokkane ropebut da Yud trakusik soe gruckaf al roruyed da aytara va Yud korik tiyir adraca ta kaluca ke ayikeem, ise da jontiktan va nazbeikeem ko baliexo djuprostad, [...] da ta kaluca ke guga va wetara ke Abraxam djupromalskud ?»

« Lekeon, rufta is koafima is edi is aalfird tiyid milpof nume gan ayik zo tulorayad ».

Male tuentara va rotuca kale kiewacama

Pedrase remi berpot tir to faven kom rues va rotok ke bata mayafa izvarekola. Me exukes stalomap mei viduna fistukuca, vox opelafa rabatera patadasa va nyukacama is lonjerapa, riwe milazenton plekuckuson va kotbata is kotbana.

Isen ton to bat tanpudaf is meilkaf is ezef kom, sutesik va yik dum bonol divrozar, is va tiexo dum gatcexe :

« Bato beo ke warzaf ord, va po ke swavafa is noglafa is kagaelasa is takrafa is reltafa is etolafa fa goceneyer. Bat warzaf inkeks va nelkoteem ke beo is tel ke baliexo is tel ke doritaxe kabelcayar ».

« Elegon ice Sonderkommando dazaniso va tiexo is Zyklon daykaxo is altocade, kewa duyur ».

Kiren sedme Vasili Grosman, rotuca va kot min sotikir numen va intafa rotira va giltavera va relkuca isu dokobara gorodaxat :

« Baliera va akoles bonol va egara tuadrar [...] Sanelia va rictaga ta stara va bonol ko baliexo pomar [...] me golde ilkadera va jaftol ik jaftoloc vox nope bliroti. Milinde, kotviele baliera va yone ayatande zo dioter, pune sanelia va forteyotafa ilkadera va awalkopeten ayik isu guazik isu rumeik me satoler. »

« Ayik va bli gu lyumara ke kiewuca kev rotuca pestaler, voxen coba batinde somedilizer. Isen beka rotuca wan tir kruldepesa, pune mali konaka decemda va turiawera ke kiewuca al tcoket. Kiewuca va ki ke tameuca al drasur kiren kiewuca ke viray ok pula ok vedey ok soka va mila tameuca gikretur enide va lyumara va ruyesa rotuca di tumalyar, isen kristeva, i tela lodayafa eva ke ayikeem va dofi bali me al divvawar. »

Neken, « poke bata mayafa kiewuca, ayafa vonuca remi vieleafa blira krulder [...] Bata ilkafa vonuca ke korik mu artan tir tegi voldo vrutasik, i rietoviskafa vonucama, i wayedafa is wiiskafa vonuca, mivokafa is merotabdiwina, opelafa dum bli ».

Isen po ke bata vonuca va tigira koe amlit ke takra ke ayik malfir. To apulvafa vonuca tir, katectafa vox kotabafa, merocenena vonuca. « Rotuca va mecoba kevon rotaskir ».

Gunaf kir nuyaf

Vasili Grosman va jowa wale volgunuca is gunuca seler. Sedme in, cugtan va Nazi is Bolcevik gomilara al paked, nope vugon wiiskuca is rolevganuca ik amlitara. Isen bata dokobara beteke zo golanzar :

« Bali va ayik sostar voxen ayik malveger kire gorar ise tir nuyaf gu medjumera [...] Ayik vanpir ervo ke vilas poeem, neke sometazdar voxe sowar. Grupecker nume lanir liz gan gunt zo ker. »

Metan va bata troba yonton gu kostegera ronyuger :

« Vol kalil da to gunik tid steges va rin, til levetirik, me til gunaf kir menuyaf !! Tí nuyaf ! Va Vernichteingslager vegedú, pu tieaytatan ayik dulzoé. Va mee rokalí !» ~ Ikonikov ruyer, xonuketes nope intafa vewara va pakera va vegedura va tiexo.

Gunaf kir nuyaf, tcuxa ke Vasili Grosman popon kamamar kiren in tiyir medjuwis tuwiiskanik...

***

Bli is bali tir berpotany inde mea zo gilepur isen rodestat da bak 1950-e sanda kon suterotik askon gu Tolstoy ware suter.

Isen sutesik va kevfolira va ayik is bli ruyer. Ayafa tuwava koe vuka ke kotrevafa soka me al betuker. Nuyafa wayeda efe zo tuodjayar voxe me zo rovanmecobar, mana tir inafa mopokolepesa zoltera.

Klita

Bat teliz tir kalkotavaks va bu ke L'Or des livres suterotafo internetxo. Xanto batliz

Dere rupel

  • Vasili Grosman : Sovietaf rossiavaf suterotik isu felik ( 1905-1964 )
  • Bli is baliЖизнь и судьба ), kalkot- 2008 gan Mixail Kostov, Wikikrenteem, telo nuyanevaxo suterotxo, banliz
Bli is bali
XANTO
Vergumvelt Жизнь и судьба
Sutesik Vasili Grosman
Ava Rossiava
Suterotinda Berpot
Evla 1980
betara teza
  Tuveli icde Suteroteem