Momik
1260-1333
Armenaf balumasik is vegeduropik is ewavasik

Momikarmenavon Մոմիկ ), dere yoltayan gu Momik Vardapet tir armenaf balumasik is vegeduropik is ewavasik ke tena ke XII-eafa decemda is toza ke tela direfa. Tel taneaf miwaks va inaf yolt tir ke 1283. In tiyir tan yambik ke Gladzor serna ( banugale Syunik gola ) ise va malblirugal ke Zakarian sare. Sedme evla keve xatckar atcom ke intafa naboxa, bak 1333 awalkeyer aze koe Noravank zo kotawayar.

Blirizva betara

Pintanya ke koblira is awalkera ke Momik tid megrupena. Moni 1260-e sanda koe Ulgyur wida ke Vayots Dzor winka kobliyir. Yolt ke gadikeem zo gruper : Grigor is Avta, isen Askandar nazbeikye, isen Shatorik veynazbeikye. Koe Gladzor reila zo tazukayar lize valey yamba va Ellasava is alkopa dere vayayar. Va Ovasap tucpastik is Siranes vegeduropik wetce feliik dasugdar.

Koe Kilikia jontikedje vayayar. Va evangil neva mu Keran gazikya bak 1283 nuve yunkeyer numaze tusposaweyer. Momik yolt taneatomon koe stragela ke Blikerak ke 1283 zo miwayar. Dim Vayots Dzor gola, va lingesi fli den aboyikeem Ke Orbelian sersik tis nafalik ke Syunik seotayar. Wali 1330 is 1340, ape bak 1333 awalkeyer aze koe Noravank tucpastaxo zo kotawayar.

Grabomeem betara

Xatckar atcom ke Noravank tucpastaxo, balumayan bak 1308 gan Momik, nendoyen koe Echmiatsin

Grabomeem ke Momik va cugunaykafa runda koe yambafa gadakiewega ke Armena tici XIII-eafa decemda kali idja ke XIV-eafa decemda kereler. Wetce lingesik va pinoba tozuweyer aze vanpiyir balumasik is vegeduropik. Wetce sutesik va yunkeyen nubasuteks is redusik va xatckar atcom kulon zikeyen is xantafa seyta zo gruper, is wetce kolnasik va yona tanafa uja. Inafa tegira va Noravank tucpastaxo koe Syunik gola tikir.

Balumasik betara

Momik wetce felilesik va xatckar yamba zo gruper. Bak 1304, va taneaf atcom namion gu Stepan Orbelian keve inafa naboxa koe Noravank balumayar.

Toloy xatckar atcom gan Tamta sersikya zo jafayad. Taneaf evlon gu 1308 va Tarsaich Orbelian ikagadikye kimbar. Ton froxaf baxekeem is gedelaf balumaks dem toloya bada is cuf yunkes fum solwikar. Gamda isteon tigir, dem leveon prosilkorafa raltadaxa is vomeon yon anyustkrilaf bitej. Bata cugexa gu grot ke Momik zo torigir ise dene sokexo ke okilik ke armenafa uja koe Echmiatsin.

Toleaf xatckar atcom mu sersikya dere tir katcalaf. Kaatoeks va Kristos ticeon tigir, isen isteon balumayana gamda dem anameon ewava va san-toloy grekik tigisa koe duzxakorafa xuta. Yolt ke toloy taneaf grekik mo gina neva zo kosuteyed. Evlacka ke redura va cugexa tir megrupena vox ape abdifa gu 1312, i evla ke awalkera ke sersikya. Bat atcom dene tcilaxe ke Yeghegnadzor zo vider.

Reduyuna seyta ke vegeduropafe dre dere tid tula ke balumas fitc ke Momik, dum yunkeks ke Surp Astvatsatsin uja ke Noravank, is trist ke Surp Karapet uja ke Noravank, is cisek ke uja ke Areni dem ewava va Ketya is Nazbeye. Seyta ke trist ke Noravank dere tir katcalafa.

Vegeduropik betara

Losposafe vegeduropafe dre ke Momik tid trist ke uja ke Noravank, is Surp Astvatsatsin uja ke Areni, is tolvegemafa slapeuja ke Burtel sersik koe Noravank ( Burtelashen uja ). Uja ke Zorats koe Yeghegis pu Momik dere zo yofter.

Surp Astvatsatsin uja ke Areni bak 1321 dirganon gan Ovhannes Orbelian zo kolnayar. Tice venta vamoe Areni kuksa kum blafotaf drelk zo vegeduyur. Tir dem toloyo kolanixo, talteon is roneon. Cisek dem sposafa seyta volasa va Ketya dem Nazbeye vamoe taltefo kolanixo tigir. Bargentimafa ponyaska dem vamoeon anamkafa vokoda keve taltef lentor tid. Toloy gamdakoraf dilk waleon tigid. Bal ruftacek bak 1840 vimava atitsuyur voxen italeem dem grekikafa leca ( pumkik is krapol is jaftoloc is kiiz ) videweyer. Uja bak XX-eafa decemda zo malveguyur.

Burtelashen uja dem toloy vegem gu vegeduropaf grot ke armenaf slapeujeem zo torigir. Vegedura bak 1339 zo tenukeyer ise tir ironokaf grabom ke Momik. Tir milafa gu tela va uja ke Areni. Taneaf vegem tir caxaxo mu Orbelian yasikeem. Toleaf vegem tir blikexo. Seytaf balumaks va Ketya is pumkik vamoe kolanixo tid. Inafi tuveli gu tanoya seyta dem ewava va grekik zo zikeyer. Sfelt ke uja gan tanoy fenkunaf revark dem 12 briva zo giskir. Uja gan ruftacek bak 1840 zo kidayar aze bak XX-eafa decemda zo malveguyur

Uja ke Zorats ( gejikafa uja ) tir tanafa cugexa ke mialukugalafa armenafa vegeduropa. Moe venta zo vegeduyur ise tir drefa gu fenkunaf muxelk. Rane ke muxelk tir ontinafe maneke gejik moe okol megotitlanison rotinefkayad.

Uja kolnayana gan Momik
Burtelashen uja ke Noravank
Zorats uja koe Yeghegis

Ewavasik betara

Momik bak taneafa rekola ke intaf redus tegirugal va nubasuteks yunkeyer. Bal jonvielerapa koe Kilikia, va martig ke kilikiaf yambik vanikatcuyur neke kaiki dimlakira koe izvafa Armena, va warzafa vonera va nevafa lingeropa dene Gladzor rega zegayar numen gu kaatoesik va inafa serna lingesa va pinoba zo torigir.

Toloy ewavayan nubasuteks enyoften pu Momik koe Matenadaran nevaxe ke Yerevan zo vided : lana evangil neva evlon gu 1292, is toleafa evangil neva ke 1302. Ara evangil neva ke 1313 nope yona martigafa kira pu Momik ape zo yofter. Ironokaf evangil neva ke Momik bokayana bak 1307 gan Toros Taronatsi ar ewavasik di zo tenukeyer. Mali bata evla, Momik va vageduropa is balumara nelkon ektudayar.

Momik gu tan logijaf felilesik va delt koe armenafa nevafa lingeropa ke XIV-eafa decemda zo torigir. Va vetcoyerapa va lingera va koredikafa vola is inyona liziwera isu lesayafa muxara getcayar. Inaf grabom vas siakafa kira ruldad, numen batcoba tir wazdera va warzafa eka ke lingeropafa stinuca. Inafa pinoba va adalafa ksevatama atoed. Momik yolt koe vertok tir do vardapet ( feliik ) trogarn.

Konaboxara, ewavaks va Evangil neva, 1302

Evangil neva ke 1292 betara

Evangil neva ke 1292 ( Matenadaran, MS 2848 ), dere grupen wetce Evangil neva ke Noravank, tir tel losavsaf varaf grabom ke Momik. Gan Ovhannes gertik zo jafayar.

Neva mo migajey zo suteyer ; vas meka pwadesa pinoba vols anton vergumveltafu bu is delt va evangilik ruldar. Yunkeks vas pinoba luxeon ruldar.

Evangil neva ke 1302 betara

Evangil neva ke 1302 ( Matenadaran MS 6792 ), buneyena nope erura ke Stepanos Orbelian tujradik ke Syunik is sposaf izvopik, pu in zo tarizayar, batdume inaf yolt dere tir Evangil neva ke Stepanos Orbelian. Nubasuteks tir lumkiramaf ( 8.7 x 12 cm- ) ise vas 300 toay ruldar ise kulon zo yunkeyer. Nelkaf pak moe migajey gan Ovhannes Orbelian diref tujradik ke Syunik zo suteyer. Neva bak 1406 gan Grigor yoltkirik zo tuwarzayar isen ar pak suteyen moe eluxa zo loplekuyur. Krent ke toloy pak ton toloy briz zo sutelayar. Ant migajeyaf pak va lingeyen zikeks atoer. Va san-toloya pinoba va detce is baroy delt is anyustoy yunkeksam is konaka pinoba koe rast ruldar. Yunkeks ke vergumveltaf toay tid dem fum turestayan gan kilikiaf nubasuteks ke XIII-eafa decemda. Watsa ke pinoba va nelkafa kristevafa kapa tikid. Delt tid grekik. Nekev lumam ke neva, yambik va loveem ke deltafa atoera tarkar ise va yona zixa ke blira ke Kristos ton dokotafa nakila lajumallinger. Koe pinoba vergumveltkirafa gu ticfira, 17 koredik tamon zo lingeyed ; nakila ke Kolanira ke Kristos va Yerusalim vas 18 koredik ruldar. Ukeem gu jontika moava zo zineyer nume va pilkovafa sivakuca gu zikeks krister. Gexata tid ton divrozasa duga, Ketikya ton kafa yikya dem gedelaf kolmeem zo volayar. Nubasuteks wetce grot ke nevafa yamba ke XIV-eafa decemda zo karolar.

Momik

Momik

 Koblira  ≈ 1260,
 Ulgyur, Vayots Dzor, Armena
 Awalkera  1333,
 Noravank, Armena
 Vedeyot  Armena
 Eba  Balumasik, vegeduropik, ewavasik
 Serna  Gladzor serna
  Grabom 
  Tuveli icde Yamba