Nana

Nana tir berpot ke Émile Zola sanegayan bak 1880. Tir lerdeafa karba ke Rougon-Maquart yasa nevatum.

Koe bat berpot, Émile Zola va watsa icde ayikyafa tresera viunsur, malaskison va blira ke lana lorette yikya ( tisa bak XIX-eafa decemda lana glabafa ayikyinda blidasa va skedegara va ayikye ) vanpisa cocotte ( tapegafa tresenikya bak toleaf gindugal rawatasa va duxibepese fertikye ).

Va toloya seltafa loma ke intaf ugal dere dulaper : nesanikya is kapusik. Wetce tuwavevaf suterotik, Zola va entis selt djudivnedir ; voxen bata watsa dere tir dem skapaf dulapap. Acum berpot vas 55 000 tulok mali taneaf viel ke sanegara zo doleyer.

Vildeks va grabom

Anna Coupeau, okon gu Nana, kobliyisa bak 1852 vey Gervaise Macquart is Coupeau. Sinafa izva koe Sagondexo zo reizur.

Berpot keni arge ke yikya gomoblisa do Louis nazbeye vey megrupene gadikye ba san-tevda tozuwer. Batdume ina va int gonotreser enide lajuremblir. Soe koe tapegafa kraba ke tane fertye tise kulaf dolekik ke Moskva irubar.

Lanviele va yordara va Venus koe parisafe wenyaxe xuye zirser. Darsik dem felusik is oluik is nuyukaf oldik, va bata warzafa kseldunikya ke Bordenave gadesik va wenya keyaksed. Ke mafelasik, va Fauchery felusikye is Steiner omeltikye fertafe gu Rose Mignon wenyusikya is miv Mignon is Muffat biptikye isu biptikya dositasa va Chouard oluikye trasit. Jontiktan krupted da Nana tir fitciskafa voxe gan inafa yordara va vagekiransaf Venus zo guived. Gan Nana nope listuca is pirtuca zo brostad. Acum beka ina me grukievoter meie grudankar, pune mewerkafe blucte basitalkapase va inafo alto jupar da ina va laizafa aliuca kalfir numaze va blira di mbi betar.

Numaze Nana gu imwa zo adoner. Gan Steiner omeltikye va tawadayafa trapova mbi firvir liz va int di tilder. Banlize vegungik tir Muffat biptikya. Mali taneaf sielcek do Georges ware tise sardikye ve skedegar.

Steiner is Muffat va ina kazokeved, cugeke dustulenon. Soe va bantel vewar. Biptikya gan Fauchery felusikye luxeon zo abdugar numaze kempar. Nana dayoltana gu Moavafa nefta re tir sposafa ; va daavaf seltom vieleon gilauzar.

Koe ware dere, Steiner is Muffat jontikviele auzud. Voxen ina tir bozakirafa nume va kotcoba djujovler enide do Fontan fertafe wenyusikye di blir. Voxen bantel va ina kadimion toz alier aze mocoer aze tere dimemuder.

Ina re tir erbiskafa ise va Satin tresenya isu savsaf grupenik xuye paskaler nume gin twernendiar. Tuke lan zdunagesik, va Muffat biptikye gin nobar.

Levrotinon, inye mu ina va kodia luster ; va klokasa yordara dere muon seotar, i va yordara va teldikya koe warzafa drunta ke Variétés Wenya. Kore zirsera tir egale, pune mukot ke biptye tir da ina di vanpir tanafa fertya numen va kotafa tufa isu poruca ika mana jugemena saguca mbi koderaykar.

Voxen mali toza, Nana va tapegafa blira vanikatcur ise va Muffat do Georges jotye az Philippe berye mocoer. Wori dun argawer nume va Satin stier ise doon blir ise tufertar.

Ise Nana va ana aliuca kalfir. Lana okolya gan Xavier de Vandeuvres biptikye piron zo yoltayar aze va okolafa vultera tcokena gan Napoléon III gindik elicer : va poradro ke vultera war. Tari yokageson axazer : « Na-Na ».

Wori gropa ke Nana vas kiewatcaroti ke fertik numen sinafa lubera va tela inafa dakter.

Siluksilukon, Vandeuvres biptikye kser, teyason va okolxe kir levanzanon gu uculena kafara icde wara ke intafa okolya ; Philippe Hugon zo koflintar kire ko erbak ke sayakaxe al dubier ; Georges dene Nana kser viele vangruper da ina va berye dere skedegar.

Isen idjon Muffat biptikye tir. Nekev inafa jugemera, Nana va virnafa rinta is jontik fertik anamsteger, don Satin kore bata milikrafamafa skedegara va bocafa volporaca tove Muffat tadlecker. Dene ontinaf seltom ingoyur, kotlize ilagison, korenamason va bettan, va int gruspeson nope arga, rawason va lantanye az artanye.

Bam Nana telomtana gan bozeem vangruper da va Paris gobulur. Va kiewegeem vaxe ilava lecarsafa botcozon doler.

Arti konak aksat koe megrupene is amlit ( lantan trakuyud da koe Afrika akoydason stuvuyur ), rubatason va akolese nazbeye, ko Paris dimlapir. Voxen kadimion zo uzertar nume silukon ve akoleper. Givayanon gu inafa dimpira, savsaf nesasik auzud.

Bak 1870 tere mulufter, artazukapanon gan alokera, ba laizana tena ke Toleafa Gindugal moi kogejara va Preussena. Dum leca, viele bawa titfir, pune gejamola gepoyter :

« Ina mallaniyir. Nana zavzayar antafa, ton gexata iskena, koe afta ke raki. Ti cotxo tiyir, i zuvda dem cotki is fortey, i leakomcek dem avonan cot banliz komimayan, mo merna. Libak va kotafa vola al tolgeniyid, ton lan libak afodas vas ar ; ise likseyes is skalaweyes ton lukoptamafa kerdela ke dibla, ixam nutiyid doniaks ke tawa, moe bata tazukiskafa kurfa lize meka kolma zo rokagruper. Bata taltefa ita ko lembiegara ke libakiruca en al belxayar ; bana itafenkumusa tiyir titsuxafa, dum ebeltafe is blokane fe. Pez wan libeyer. Keramaf mitap male bat tcor va art tolgeniyir, numen ina relkon ieyer. Isen moe bata aklafa is vertovafa xatcaxa ke mekak, usuk, i listaf usuk, va awaltafa teyera dun videyer ise ton moavafa vantraspura wan kevoniyir. Venus solponaweyer. Cwe inafo kio dapnariyino kou 857 kuksama, mou gindeyena awalkoda, i bata kacaxa kojivayasa va sane, kal gexata al ticniyir nume zaxasiyir.
Mawa tiyir vlardafa. Piksesa sukerapa titu bedom ticstiyir aze va marwida deeyer.
– Ko Berlin ! Ko Berlin ! Ko Berlin ! ».

— Ozwaks ke Nana berpot


Idjaf is purdaf koredik : Nana

Nana tir koredik tulecan gan Zola icde taneon inafa tuwaveva voxis kaatoena decemda.

Tuwavevaf koredik

Dum koredikeem ke berpoteem ke Rougon-Macquart doca, Nana tir belcon kosafa gu seltafa baliaca is konolerokaf mweem. Tire sedme tuwavevafa rietova, ayik gan baroyi askisiki zo sotrumer : zaava ( konolerokuca is bliopafa gotunuca ), is anameda ( selt is seltafa gotunuca ), is gemelt ( izva is izvafa gotunuca ). Va kota batcoba dene Nana katrasit.

« Konolerokuca dum aldoe va mwa sodir. ».

— Ewa ke Zola koe toleaf abduekrent ke Tufa ke Rougon


Konolerokuca

Kle koredik vas Nana gan durulafa konolerokafa mwa zo pebur, i gan teca bliopafa gotuninda. Nana sotir danexa ke balemoya ok aluboya izakotikafa oxila, numen blokan fortey koe ina traspur.

Seltafa gotunuca

Nana dere tir danexa ke abrotcafa konolerokuca vas sutuca is ulirakola isen Zola dun kimbar, kan tigirapa ke ravlemind dem sutuca is zaxa.

Seltafa miltayera ke Zola batkane dere tir aftapafa : koredik vas Nana tir rontifa danexa ke sutafa is volgalafa is solponawesa seltafa anameda. Dere gostragat da sedme Zola sutuca va lana baliinda durulafa lion dam konolerokuca kavager.

Geltrevaf koredik

Ke geltrevafa litca, Zola va koredik tugeltrevapar, kan askina pimtara.

Nana taneon tir enga ke geltruca, ke intafa decemda ; numen soye suterotik va ug male kruldesa ayikya lirder : Berthe taneafa renanya, voxis lanyona rekodikya dum Blanche d'Antigny is Valtesse de La Bigne is Delphine de Lizy is Anna Deslions is Hortense Schneider is Cora Pearl dem blira vayayana gan Zola.

« Bam in itamadayar. Nana va intafa mafelara al rotcayar. Bergasoayar, trumon disukeson kan situlak va beretrafa sugdama vamoe ronefa kafka ; kan geltotsa uzayar, dimexowason loon wexayesiyir, ape torigison da bat brink tiyir atedaf is caldaf. Azon va aryon pak ke intafo alto vayayar, deaseweson is fogreson aneyasafa dum rumeik. Wira va ina kotviele evodayar ; ina dum sardikya brostana gan kosmara va dilintafa araduca nudestayar. Vion mafenkuyur nume va ast ke sudaf Venus voneyer, va fonta badieyer, va int rindeson va ge is abduak, vukison ba liota ke ralim az divtraspusa anamkaca ke jadayeem. Tere, talturonon anulon viklason, badedivpaklason, is kafkason va int puveyer, dum stutesikya bupeson kafkedasa. ».

— Divokseks ke berpot, viele Nana lebafa koe kraba do Muffat biptikye kan situlak va int mafelar.


Va kotafa geltrevafa listaca ke bat delt kan yona amidafa pimtasa diotetca remwickit :

  • Wiapafa pimtara va koredik ton lana « wina coba » ( tuwavevaf berpotik tir tec dizvesik ) : ravlem ke zemasa disukera ( « trumon disukeson », « vayayar », « va int rindeson », ikz- );
  • Pintasa pimtara ( ravlem ke alto, vudime dem altozafa pinta : berga, beretrafa sugdama, kafka, ma, ast, ralim, jaday, bade, fonta, ge, abduak, jivot, ikz- );
  • Wiafa pimtara belcekasa va azentapa ( elimafa pinta ) is lomantafa azenta (« beretrafa sugdama » → « ast » → « ge » / « abduak » → « ralim » → « anamkuca ke jadayeem » : dum wigara kan wanuyasiko ).

Lecaf koredik

Leca ke sane

Nana dere tir leca ke sutafe is megalafe sane meblodafe gu intaf sok. Bate sane dere tir exutuse sane.

Voxen Nana va Toleaf Gindugal dere kaatoer, i va gindugal kenion awalketes. Bata toloya tanta tid « moavafa nefta », trabe tanta ton akenafa awiuca ( ke listuca ok lidopa ) vox koeon zaxasa ( avonara is gruspera is aboyik ).

Vundafa vola

Koe egas valdig, Zola ruyer :

« Ezla ke galpera ke ayedikye, i madasikipi kalizisi va tamava. ».

Acum, nedison va « vakoltum kadime mepenkesa vakolya nulesa va onkase vakolye », va koredik ke Nana tufolvar miledje gu vund tuemar.

Ina mea tir vestikya vox ana ayikya, i muka ke galpera, i diersa lize titeon kottanye senyar. Dum bas Muffat biptikye, battode to tizafa is sulemafa galpera tir, i leca ke selt akoles nope buvewera.

Inya va polera ke tittira is koakolera nobapafa koe suteks ke Zola batinde kaatoer, i wivga ke betara nekina gan witafa tamava.

Inafa tena tir purdarsafa : ke savsafa lorikya ke listuca, erbilokafa gexata arti biwe abic bartiv vanpir « metazukafa dibla » nope brinkakola lecasa va avonara is decenara.

Inya en tir mukaf koredik tis neki ke gruspera va ayikye kosafe gu dalintafi ikraroti, i ludzoteks grupartazukas va ayikye gu « ayaf sulem ».

Dere rupel

  • Émile Zola : Francavaf suterotik ( 1840-1902 )
  • Francavafo xanto, dene Wikibooks : Nana


Nana
XANTO
Vergumvelt Nana
Sutesik Émile Zola
Ava Francava
Suterotinda Berpot
Evla 1879
betara teza
  Tuveli icde Suteroteem 
Nana, taneafa xantofa piskura bak 1880
Nana, gestis delt gan Édouard Manet, 1877
Delt va Blanche d'Antigny gan Paul-Jacques-Aimé Baudry,1858
Cora Pearl sposafa aboyikya, moni 1860
Delt va Valtesse de La Bigne gan Henri Gervex