Tufa ke Begum sersikya (suterot)

Tufa ke Begum sersikya

Tufa ke Begum sersikya tir rietunaf is abditrakus berpot ke Jules Verne sanegayan bak 1879, tis tana karba ke Yona zultafa koyara nevatum.

Vildeks

Lan francik, François Sarrasin kurmikye, is lan germanik, Schultze kurmikye, tid toloy konolesik va tufa vas 500 celemoy moavaf Franc talolk iskemayana gan lana tufakirapafa Begum sersikya. Kan inaf pak, François Sarrasin va France-Ville widava koe Oregon galdolk ke Tanarasokeem vegedur, i va rietavafa widava omavana gu lonoeltaf widavopaf is tipuf envaks ( vas rietunuca ); Schultze va Stahlstadt ( Azakawid ) tis gulapafe azakiaxe poke France-Ville luxeon vegedur.

Marcel tir takrelafe aguntanikye ke nazbeikya ke Sarrasin, ton swizaf opelaf dodelik, va Azakawid toz toider, voxazen fitc jupar da in va ardil ke iaxe ticfir aze di vanpir pomas zovdasik ke Schultze. Bantan va birgaf azed ta vilara va France-Ville kan intafi ganduyuni gulafi buli odiar.

Dilizera

Toza ke berpot tir koe gidamawa ke kurmik koe Brighton. Octave nazbeikye tir rotakaf vayasik dene kotla. Tan inaf nik tir Marcel Bruckmann luxeon tis katcalaf. Givanon gu konolera ke gadye, Octave tir daavapafe solve Marcel tir loeke fentalaf icde bat warzot.

Batedje Sarrasin kurmik koe Brighton gorar da va erba ta vegedura va tezaf wid male opaf nelkoteem di malsaver, i va France-Ville. Warzot ke bata konolera ko Europa divgolewer nume va Schultze kurmik artfir, i va francafimaf germanik dere espus va konolera. Bantan ko Engla lapir azen tuseylara zo trasir : konoleks gu kottol zo fuxetolar.

Arti alubda, Johann Schwartz ( enwe tis Marcel Bruckmann bevulas swizik ) wetce dodelik koe Stahlstadt zo seger. Stahlstadt tir Azakawid, reduyun gan Schultze kurmik. Tir ralmaf wid ektun gu gamiafa raba : iara va azaka is lizimeltasiko is gantafoalk is buli. Kobavenyeson, Marcel playplayon domadar numaze lajuvanpir dokobasik is odiaxik ke Schultze. Bantan bal prilara zo budar nume va geltrafa germanafa redusuca gowazder batdume va birgapaf abdumimaks razdar : kan warzafi buli ilapon gruviltasi gu tiegasiza, va France-Ville djukuvilar. Vere Marcel gan Schultze zo xonukalanzar kire va mmoxinaf abdumimaks re gruper.

Marcel va Stahlstadt ve kosongar aze ba abic bartiv abdi vilara va France-Ville gu bakestafa erava ke Schultze kurmik lajuwalzer, voxen gasiza ilkabuyuna gan buli ke Stahlstadt is vilatasi va France-Ville va kalierse al urlicker nume mea di rokaluber : vanpir taneaf tcaf krey ke Tawava.

Arti abic viel, velita ke San Francisco dakter da Stahlsdtadt va danumbikeem arbe erba mea maldoder. Ostik Schultze al griawir. Marcel do Octave ko Stahlstadt re vlardaf lakir enide va tiyisa vantukera lavangruper. Sin va kurmik xonukeyes kosmad, i kurmik walton aytayan gan tan dilintaf vilas tralt.

Bam Marcel drager da va Stahlstadt di kanarir ise di gader enide wid vanpitir iaxo va favlafa raba.

Tere Marcel va nazbeikya ke kurmik kurer nume vanpir bewikack ke yasa.

Koredik

  • François Sarrasin kurmik : redusik va France-Ville
  • Octave Sarrasin : nazbeikye
  • Marcel Bruckmann : nikye ke Octave, dere okon gu Johann Schwartz
  • Sharp : englafe aluteikye goyoftese va konoleks ke Begum sersikya
  • Schultze kurmik : germanikye kevalfe gu Sarrasin kurmik, redusik va Stahlstadt

Watsa koe berpot

Neva ke Jules Verne tir pimtara va yeldaxof ind is azakafa raba. Ostik, toloya torigira va tamava zo voned, i va taneafa icde uum ke widavopa is toleafa icde anamtaves bolk. Tire va lana undera icde rietunafa widavopa reme kevura ke tipuevafa envara ke Sarrasin kurmik kev warzerevafa is zaavevafa rietova ke Schultze kurmik koe neva trasit. To toloya envara va stekeugal kan amidafa torigira va irubarapa zo lorded. Ostik Jules Verne va anamtaves bolk kevur : baton francaf bolk ke kotleem vox banon ebafa anamtavesa una koe iaxe koe Stahlstadt.

Schultze kurmik vas germanafa mofelira tikir. Tire germanafa zaava tir vamoefa gu kotara zaava sedmeon tir numen France-Ville vegeduyune gan Sarrasin francaf kurmik zo govilar.

Toloya widava

Stahlstadt

Stahlstadt

Stahlstadt tir widava vegeduyuna gan Schultze kurmik kan dilintaf pak ke konoleks ke Begum sersikya. Belisik va widava reme Johann Schwartz kosmar, i reme enwe Marcel Bruckmann bevulas swizaf dodelik aneyas va kobara vox kogrupas va Stahlstadt.

Wid vawale meftava al zo kolnayar lize azilaf kawot is yeld aultoved. Tir glupafe azakiaxe lizukon divoksese va ugota adrafa gu warzera va azaka ta iara va jontik gantafoalkaf ord is yoni buli aun warzeni. Bate iaxe al zo folkayer ise zo nendar ise sayakon zo grustar : kota vansara zo kimar numen kota lanira zo gokorictar. Vaxe unenik ke A seg ok idjaf seg, lizukon irubas vox me ronodivlanis, solve arak ke dodelikeem koe widava me irubar, vols koe wida tigisa dive anambe.

Idjaf seg tir sokexo ke Schultze kurmik koe Jaftol rasek, lize in va lobirgafo ervo palser. Rasek vawale bwafo aalxo tuidulano kan teyesafo yeldaxo tigir. Bato aalxo va arak ke widava nutisa ruxiskafa kevaxar.

France-Ville

France-Ville

France-Ville koe berpot nijur rietavaf wid moe vexa ke tipu abduburena gan Sarrasin kurmik. In kene Pacifika welfa koe Oregon galdolk ke Tanarasokeem tigir.

Pimtara va France-Ville koe saneaf luz nelkon zo askuter, ton ksudaks ke lan teliz ke germanafa virda. Bat teliz va France-Ville sisker beka koe virda ke germanafa swava. Batkane sutesik nedir da widava gestayana gan francaf kurmik vamoe kota vedeyeva tir nume tove kottan va int ton tezaf wid koaykar. Batcoba tir tuwarzasa rieta icde berpot sanegayan bak 1878.

Tigixo xuyavon me zo kiblayar. Male opafa torigira zo zabduyur enide va rietavafa bliraxuta di ravaldar : poke welfa, tigira ke kuksa is meftava azavzasa va suka. Ale tir warzafa widava jupayasa da abdi kolnara kotinde zo azedeyer, zovdason va ovaf azed is narason va ugota kare altafa duga. Batinde vawila gentimronton is belon zo gatcitayad. Vegedura va mona, sotre tanoya fuxe yasa, mekoaykason va lan vrotcaks num taruteson va « cuusa is mintiskafa tantazukuca » zo askuter, voxe kan sanoya verta gomalaskina gan vegeduropik zo vertotar. Icde ugota, mona tid kum suxafa norka tiskasa va idulafa is mamafa sostanuca.

Tipu va blira koe wid kredar. Tcalist is ros koe vreda ( 8-e verta ) zo reyud kire sedme sutesik tid « begama dem yicaca ». Larde kenibexo tir lonobana olkoba, pune gotir dem gutonyo isen « inafa tanoya yorda gotir keniba ». Mali balemdafa klaa, rumeik zo gaad enide di guparvuawed. Lan grokeem zo koinker ; duga ke eksara zo eninter enide meka sinkaja zo doler. Golde kotbata galafa sabega, France-Ville tir tel wid tikisa vas lodomafa awalkereka koe patecta nume va abice ropexe olegar.

Bata torigira icde tipu tid tcaza ke kosmara ke Louis Pasteur icde apinaluk, i ke kosmara milsarefa gu sutera va berpot. Milinde djitison va kota tuuzertara, bifotaf akolik zo sostad ; ropexe tutcastanafe va abictan anton janded, voxise kum inta zo vegedud aze tandeon zo anteyad aze gin zo kolnad, deokatason va kota uzertara.

Anameda zo tarkar isen tuwava va rundapa koe wid kereler. Tulon ontine ke kolna cugon tir vas toloy vegem enide gael is afi me zo getud ( 2-e verta ). Darkacka wale moneem zo nendoyer isen kota mona va pilkafa matela dadir ( 1-e verta ). Milinde kota vawila tir dem kenefa aalconya isen kot gamdot tir do gerdam. 10-e verta dace tir blikapburedopafa verta : « koti vikizki va intaf bebolkeem mbi maltioter ».

Icde wideyafa blira, bettan koe France-Ville roblir ede « va favlafa ik nuyotafa eba koe raba ik opa ik yamba djuproksuber ise va malaskira va mweem ke widava vilter. Kliwafa blira me zo ginder. » Gaderopafa blira ke wid tir arienta ke irubasikeem gikatanas bal pirdot is atatces va gorara icde widava.

France-Ville soe zavzar rietunaca, i teza ke rietavafa widava sedme Jules Verne.

Amidaca ke bata widava kapbure bana

Icde dre ke fli, Stahlstadt tir iaxefa widava solve France-Ville tir widack. Kolnara va Azakawid koe vema digisa va kawot dilizeyer solve mukot ke France-Ville tir dadira va lokiewafa bliraxuta. Vegeduropa ke kota widava entir amidafa : Stahlstadt tir anamkafa aname Jaftol rasek is iaxeeem, dem olyaf nudabolk. Kot seg dem iaxe tir vawale anambe. Volson France-Ville ovopon zo vegeduyur, aname vredeem is irubasikaf moneem. Vawila tid gentimrontafa is belafa.

Trakopa ke kotbata widava va sina kevur : koe Stalstadt dodelik va buli glotcad, i va awalkleca. Dodelik koe kawoda banlize mulufted oke xonuked kire va yeld divoksed : tulon kurenikye ke Bauer W-ya isu nazbeikye. France-Ville va nelkot loedje djukunendoyes va wideyik ton tipufa blirinda rewar. Vile wideyuca, France-Ville me tir ke inaf redusik ( enwe lana neda ) isen wideyikeem va gaderopafa blira ke widava paker. Volson Stahlstadt gan germanaf kurmik loeke zo tuavar. Viele bantan awalker, pune widava dere milviele mulufter. France-Ville va redusik leeke rupter.

Yunkexa

Konaka yunkexa va berpot, koe piskura ke 1892

Dere rupel

Vuestexa


Tufa ke Begum sersikya
XANTO
Vergumvelt Les 500 Millions de la Bégum
Sutesik Jules Verne
Ava Francava
Suterotinda Berpot
Evla 1879
betara teza
  Tuveli icde Suteroteem 
Moek ke xantof piskuks ke 1879