Vuntoye decitmetre koe mid (suterot)

Vuntoye decitmetre koe mid

Vuntoye decitmetre koe mid tir stuvaf berpot ke Jules Verne sanegayan bak 1869, tis tana karba ke Yona zultafa koyara nevatum.

Vildeks

Taneafa pakava : 1-eaf ik 10-eaf luz

Bak 1866, lana divulafa wica koe yona fela ke varafa tamava zo munester. Lana birafa rostaza, entanafa, va welfeem veber. Va konak totuk nuve klantayar ise nuve tuseitayar. Lana sazda askoasa va poopafo midero zo divrozar aze zo kerektar. Pierre Arronax tis pwadesik va nega is aptacik va mid, va tcilk vas vwardol dusiar.

Brinuga zo bokar enide bat gulaf megoldunol do zo katrasir. Arronax do kwikye ikayoltkirafe gu Conseil mo Abraham-Lincoln tota dirgana gan Farragut redakik zo ganer. Bata tota ervokirapafa mallapir. Arronax va Ned Land kanadik tis kandoasik is iltrakus va kruldera ke mana birafa rostaza rungruper.

Arti baroy aksat ke mewemtafa aneyara, ba 5-e ke santaneaksat ke 1867, Ned Land va rostaza kozwir. Onkara zo bokar. Megrupeno midero va beya ke Farragut redakik tafur. Azon glara tir numen Pierre Arronax is Conseil ko welfa zo malkabud. Galovon, va Ned ranyes moe azeba ke megrupena midtota katrasid. Arti perzaf mielcek, gan anyustoy fanik ko midero zo malstad. Va estura mbi zanoled. Bat baroy ayik va Nemo redakik rungruped, i va dirgasik va Nautilus midtota. Bantan va vaweluca voxaz parmafa stolera abduplekur.

11-eaf ik 24-eaf luz

Pierre Arronax gan flira ke tota is inyon jwolk zo skebur. Nemo vegedusik is dritik ke Nautilus va flira is vegedus bask pintason pebur. Arti konak kosmas viel, Nemo redakik va baroy dositik gu etsa ke midafa tcabanera ganer.

Midafa koyara zo dakir. Arronax va inyona kosmara is coba wina reme viplug adre skeur. Ned Land djuprokosongar viele tota mo xatoy xeyer. Baroy stolenik gan Nemo zo korictad da va ewala mone krimta ke Papua di rosistad. Taneatomon mali ugalap va « sidayafa » sinka rotestud. Ned abicedje guzekar da kal Nautilus tota me fu dimlapir voxen dilfura ke patectoliktum meuiver.

Eldeon patectolik va Nautilus lakolanid voxe gan pofa tralafa basvajavara zo ilplatid numen tota van grocela gin rolapir. Isti remlapira, Nemo redakik va baroy dositik gu ilput kostoler. Eldeon erur da Arronax va tan detik bakapayan laselar. Voxen bantan xonuker aze leve drakxo zo konomulkar.

Toleafa pakava : 1-eaf ik 10-eaf luz

Ned Land va nuyuca me al ebgar. Arronax tir loon weyustaf kiren va kosmareem skeur. Miledje Nautilus tota va anamelapira wanur. Grocelon ice Srilanka Nemo va worara va mardonaxo pu vedgobenik drager. Estobasik va mard lumaf dum wageye kozwid aze gan ricol zo dilfud ; Ned Land va ricol lajupaytar.

Nautilus mal Ahmar bira kal Mediterranea bira koo birgaf narilt valeve Suez woday remlapir numen Arronax zo komafelar. Mone ellasafa krimta, Nemo va jwak dem moavafa fostula pu onasik bulkar. Ned va kosongara wan azeder. Wison va guazaf espanaf asuk kotraf gu moava, Arronax vangruper da Nemo va sidayafa sopura fukorlar. Akoyenon az akoyenon, va ilgrupeyena widava tite Atlantika welfa do Nemo worar, az va midafo yeldxo blotaso va tota gu fa.

11-eaf ik 23-eaf luz

Wan anamlapison va tamava, Nautilus va Sargasum bira remlapir aze tit welfa kal opruk ke Geef Nael estobar. Banlize vas titsuyon 300 m-, midtota gan oprakipi zo elekar. Arti sugarapa edje drig riwe xonuker, totuk va zalor lajudakir. Mone Antilla tursia, Nautilus gan gulaf kancey zo ruzader. Nemo redakik va in to kan kufta gogrifuner. Toleaf drigik bak bata zixa xonuker.

Bal keyaksera do Arronax, Nemo redakik gire dakter da sin va tota mevielu robulutud. Mone europafa krimta, Nautilus gan gejatota zo dilfur. Arti konak kes bartiv, Nemo redakik va volnaf totuk varzar nume belxasir. Arronax gan nakila zo ciwar. Acum do Ned Land, sin gorad da otceted vielu kona katecta sokitir. Nautilus gan frelkap zo dapnarir nume nubelxar. Baroy stolenik impavantad nume koe witka lajupotced.

Koredik

  • Pierre Arronax : pwadesikye va rupa, nope skeura va ludevek kosman tuke Nautilus vox jugemera va nuyuca, dun stibuskar.
  • Conseil : kwikye ke Arronax, grupeafe ta pulara va biraf katceem.
  • Ned Land : kanadafe kandoasikye. Inafa tanafa jugemera : otcera va Nautilus.
  • Nemo redakik : redusikye is redakik ke Nautilus, divvvawatason va ayikeem, va bireem koolapir.

Drunara va grabom

Nemo redakik tir arotievik. Lazava platiyisa va Nemo gu divvawara va ayikeem zavzad tapedafa. Konakviele va boikera tove ayikeem pu Arronax kowalzer. Volson, inafa albarapa va welfa tir milbaxekafa gu inafa bogara va ayikeem. Va ayik lyumas ta malyuca payur nume va lanyona birgafa sopura dace fukorlar. Ison me klabur da va tota dem varaf drig belxasir, ton boafa jaxadara.

Verne : albasik va opa

Sutesik tir milugalik ke redura is vonera va tral. Ostik to bata faxa va Nautilus tota abduplatir. Verne me redur voxe va kotcoba ronekina gan vanblisa opa gestar. Koyara ke midtota dere tir opafa. Arronax tir grupeik, Nemo redakik dere, isen Conseil kwik tir ozodik gu pulara va katceem. Abrotcafu bu va ludevek is kabay is lonadunol ikz- pimtapad. Vuntoye decitmetre dere tir opaf berpot.

Verne : abditrakusik va opasorda

Jules Verne va balemoya ra dulapeyer, guzekason va lorotuvafe brube ke inafe sare : gael koe Anamlapira va tamava bad anyust-sanka berpot, is tey is tawava koe Koyara ist Tawava, is kle lava koe bat berpot.

Lava, Vuntoye decimetre koe mid

Ban stuvaf berpot banugale yoltan gu abditrakus berpot va mweem ke tuwava is opaf grupekseem ke inafe sare budad. Beka taneafo midero tid evlafo gu toza ke XIX-eafa decemda, pune Nautilus tota koe berpot banugale anton rokruldeyer. Jules Verne gu tan abditrakusik va opasorda koe Franca kle zo torigir. Inafa pimtarapa va dunoleem is biraf ruxeem dere tid ton tuwavopa.

Stuvaf berpot

Delaf kanadaf kandoasik is francaf grupeik is arayakiraf kwik va cugunayakafa stuva remi berpot ugalad, i va stuva skeyesa va jontika belisa oxila. Jules Verne va min mo inaf Nautilus ta fiukkirapafa volunaykafa anamelapira kototar : kosmara va Atlantida, is dilfura ke gulaf kancey is birafa doaliera. Va belisik remi bata koyara krodoesir.

Yunkexa

Konaka yunkexa va berpot, koe piskura ke 1869

Dere rupel

Vuestexa


Vuntoye decitmetre koe mid
XANTO
Vergumvelt Vingt Mille Lieues sous les mers
Sutesik Jules Verne
Ava Francava
Suterotinda Berpot
Evla 1869
betara teza
  Tuveli icde Suteroteem 
Moek ke taneaf piskuks va berpot bak 1869