Kudjotya ke Brassempouy

Kudjotya ke Brassempouy ( okon Kudjotya dem djim ) tir stogoyeks ke wulafa kudjama. Evlon gu Jotaf LekeraporugalGravette Sare, 22 000-29 000 AR tanda ), tir tan loguazaf geltrackaf kaatoeks va ayafa gexata ise ape tir tel losavsaf koafizayan.

Kosmara betara

Brassempouy tir widama ke Landes utca koe Franca. Toloyo serixo ixam jontikedje vestayano koe Franca moe bata dota tigid : Hyènes Lupaxa ( Lupaxa dem digdatol ) is Pape Arula ( Arula ke papik ).

Bana arula mali 1881 gan Pierre-Eudoxe Dubalen az Joseph de Laporterie az mali 1894 gan Édouard Piette zo vestayar. Savsafa evla ke taneafa joxara va taneon dika trumara va badeem ke debak diver. Soe, Édouard Piette va konaka bada yoftena gu jotafe Solutré Sare isu milgafe pimtayar, is va omavafa bada inton drageyena va yoltara gu « Éburnéen Sare » ( Wula Sare ) nope jontik wulaf stogoyeks. Koe to batyona bada, re pulana dene Gravette Sare, va konak stogoyeks ke ayikyafa kudja kayestayar. Kudjotya dem djim tir tana, mali 1894.

Édouard Piette va batyona kudjama gu sulemaf kaatoeks ke Madeleine Sare trasiyin koe Pirineos rodega kavanayar nume va rietovaf ugalay exoneyer, voxen bana gan Henri Breuil di zo kevkaliyir.

Pimtara betara

Kudjotya ke Brassempouy kum melmakolafa wula zo ilbodeyer. Tir ontinafa gu 3.65 cm- is abrotcafa gu 2.2 cm- is mantafa gu 1.9 cm-. Gexata tir bargentimafa is milbavakirafa. Jo is pez is wolteem tid fetintef voxen art me tir.

Xufa yargada koe ronekril ke gexata tir nope dre ke malsaveyeni wulaki. Lujoruks ton bidef glarpuks moe taka wetce digea ok djim ok opelafa volara va tronkayan usuk zo remgrupeyer. Gexata tir dem umica ok kogabeks divrozas va ralfeks ok bolkeks.[1]. Gu kudjotya zo giyoltar, voxen mecoba wazdecker da ina me co tir kaatoeks va ayikyefa gexata.

Kaatoeks tir geltrackaf neken baxekeem ke oria va kon ref ok darekef ayord me vadjer.

Evlara betara

Kore kosmara valevion sokiyir isen badafa orka trumanson zo vayayar, tire Kudjotya ke Brassempouy tir warzeks ke raba ke Jotaf Lekeraporugal is Gravette Sare, ape ke milgafe Gravette Sare ke Noailles ( 24000-26000 AR tanda ).

Loleon tir milsarefa gu aryona lekeraporugalafa kudjotya : Kudjotya ke Lespugue is Kudjotya ke Dolní Věstonice is Kudjotya ke Willendorf ikz-. Voxe nope geltrackafa adala ke kaatoera solwikapar.

Wonaxo betara

Kudjotya ke Brassempouy koe Rawopafe Tcilaxe ke Saint-Germain-en-Laye koe Franca zo vider.

Koe Brassempouy wida, tcilaxeme va yona xa kosmayana remi konaka joxara koe debak ke Pape Arula wonar, dem dotay dem cupaks ke lekeraporugalafa kudjama firviyin gan Henri Delporte abdiizvopik.

Vuestesa neva betara

Opafa neva

  • Claudine Cohen : La femme des origines : Images de la femme dans la Préhistoire occidentale, Paris, éd. Belin - Herscher, 2003, 191 p., ISBN 2-7335-0336-7
  • Henri Delporte : Brassempouy : La grotte du Pape, station préhistorique : Il y a 20000 ans, l'art, éd. Association culturelle de Contis, 1980, 74 p., BNF FRBNF34640119
  • Henri Delporte : L'image de la femme dans l'art préhistorique, éd. Picard,1993, Paris, 287 p., ISBN 2-7084-0440-7
  • Jean-Pierre Duhard : Réalisme de l'image féminine paléolithique, Cahiers du Quaternaire n°19, 1993, éd. CNRS Éditions, Paris, 242 p., ISBN 2-271-05077-4
  • Catherine Schwab : La Collection Piette : Musée d'archéologie nationale, château de Saint-Germain-en-Laye|éd. Réunion des musées nationaux, Paris, 2008, 126 p., ISBN 978-2-7118-5512-4

Vuestexa betara

  1. Michèle Bimbenet-Privat, « Le bain et le miroir » wonara, Renaissance tcilaxe, Ecouen lamone, 2009.
Kudjotya ke Brassempouy
KOSMARA
Kosmaxo Brassempouy
Franca  
Maneka 43°37′ L-, 0°42′ R-
EVLARA
Sare Gravette Sare
Evla 25 000 AR tanda
KIRA
Gije 3.65 × 1.9 × 2.2 cm-


  Tuveli icde Izvopa 
  Tuveli icde Yamba 
Wiks va ronekril
Piette bonta koe Rawopafe Tcilaxe ke Saint-Germain-en-Laye, Franca