Muisca vegeduropa

Muisca sane irubase moe istefa azekexa ke kolombiafa Andes rodega ( Altiplano Cundiboyacense is vageronexo ke Bogotá vema ) tiyir tan balemoy seltayap ke Amerika. Vaxe baroy seltay ke refa Mexika isu Perua, trabe Azteca seltay isu Maya isu Inca, Muisca seltay va kolnapa kum slas ugot me al vegedud. Beka va tawamidura is nyofara va moava is lay is trocaday uyur, inafa vegeduropa tiyir pinackafa is kum meelupkaf ugot dum inta ok kuritca. Wazdexa va tira ke Muisca vegeduropa tid male rawopafa joxara sopuna mali miala ke XX-eafa decemda. Bak yon ironokaf ilanacek, loglupaf seg atoes va wazdexa ke taneakafa Muisca vegeduropa al zo kosmad : tel dalaf koe Soacha koe Cundinamarca winka tigir. Xantaf moneem isu dopeweem gan espanaf olgalicusik zo vilayad aze gu boniaxofa vegeduropa zo ikaplekuyud. Lana malvegedura va konaka mona ( bohío ) is dalafa dopewa ke Muisca alka ( Awalt dopewa koe Sogamoso yoltkirafo gu Sugamuxi gan Muisca saneik ) bal toleafu acku ke XX-eafa decemda al zo skuyud.

Abdiizva

Cundiboyacense azekexa koe kolombiafa Andes rodega tir dem irubasik mali icle 12400 tanda, isen taneafa stabrega koe El Abra is Tibitó is Tequendama tigid. Banugale savsalidawicka is ruxeem is dunoleem tiyid amidapaf gu telyon ref. Pleistova tiyir ugale mirdig az remmirdig dun radimifiyid isen opraxo ke Taltefa Rodega dun abduniyid aze radimniyid. Viele taneaf tcabanes yestasik lentuon artlaniyid ( mal Istefa Amerika az krimta ke Kariba ), va dunolapeem ke Pleistova moe azekexa kevlaniyid, i va pilkovon Cuvieronius katca isu Stegomastodon isu Haplomastodon isu Equus andium.

Banugale ayik koe arula ik buta bliyid inde rawopafa joxara skuyuna moe konak debak ke azekexa. Abdiizvafa rekola tiyir abdi Herrera rekola gubeon evlana vas -800 AGJ ik 800 RGJ. Banugale abduxoa ke tawamidura tozuweyesa tici abditrocadayafe sare, va arplekuwera ke sanelia van azeka ile arula is buta nekiyid. Batcoba va laumara ke sanelia dere nekiyir, i va laumarama titi Herrera rekola az lopofa laumara ticion tisa toza ke Muisca rekola moni 800 RGJ. Rawopafa drunara va gavefa Muisca rekola mali 1200 RGJ va dizvera va warzafa laumara ke sanelia is selt loon runtkiraf nover. Taneafa uzerara va Muisca saneik ke milk ke Gonzalo Jiménez de Quesada olgalicus vestasik isu Hernán berikye bak 1537 sokiyid.

Muisca vegeduropa

Mona is kolna

Mona ke Muisca saneik, yoltkirafa gu bohío ok maloka, tiyid ivamufe dre kum intaf gerot is kuritcafa rebava is feykorafz kepaita kum edgarda. Intafa brivapa va kepaita iste dre giskiyir ise gu geroteem zo gluyedayar. Koak ke kepaita tiyir besayana gu gemafa bapla. Bohío okilikafa mona tiyid dem sid kum trocaday inde lan kosmaks koe Mosquera slamed. Bata sidinda tir meordafa gu Muisca mona.

Beka espanaf ugaldik va « saneliapa » koe Muisca cosxo munesteyed, lo irubasik koe monatum bliyid, i koe monaxomo pimtayano gu caserio disperso gan espanaf olgalicusik. Dum Maya saneik, Muisca saneik va monatum gu keskotafa tawamidura gesiayad. Mona koe vema ke Bogotá moe kesimi zo veguyud enide kentacek nekin gan gedrafa voa is weda is wedaxo adalafo gu bata gola zo taruteyed. Kota doda va miduxo is tcabanexo aname monatum digiyir. Mona aname idjafa viga dem okilikafa mona zo vegeduyud. Toloy ok baroy tuvel reme anambe va vansara va wida jupayad. Ota ke moneem fuxe wida tir namarsafa numen loplekufa rawopafa joxara tid adrafa. Jiménez de Quesada va wida dem 10 ik 100 mona pimtayar. Kira ke gelkefe sare ke Muisca evlane vas 1200 ik 1537 tiyir dem lodekamafa sanelia is logijafa doda, koe pilkovon Suba is Cota, is dem lotcastafe irubaxe koe vema.

Joxara skuyuna bak 1990 koe La Delicias revava koe Bogotá moe buxaze ke Tunjuelito kuksa va tevoye ivamufe dre dise va xakola vas 4.6 m- al razdad, i va xakola pinafa lodam monafa darka trasiyina koe aryona gola dum tulon Facatativá ( 5 m- ). Kerelera ke batmana mona vas toza ke Muisca sare kali boniarugal zo evlayar. Dalafa olkoba bak toloya nesida mali -950 AGJ az ara nesida vas -750 AGJ zo kereleyer. Evlara male beba malnariyina gu sid ke debak zo skuyur. Tawoldaxa is sulemafi niskaki is bruxa is fay is roga banlize dere zo trasiyid.

Silva Celis rawopik bak 1943 va irubaxefe dre koe baroya amidafa ugalafa bada koe Soacha kosmayar, dem sugda ke sanelia ton guboyki is sulemafi niskaki.

Konak grupesik dotrakud ise kalid da Muisca irubara tiyir miltackafa : abica amidaca kapbure blixo ke okilik varze telo ke dilaf runt koe pilkovon Soacha zo rabateyed.

Pedro Simón vanmiae konaktan al pimtar da gerot rune okilikafa mona vas rumkayan xim ke ayikafa wetara dogiskiyid ise gu fortey ke kosik zo kretsayad. Kosik gu baerdik zo torigiyir viele tiyir velik ( moxa ) oke denu vegungaf patectolaf cos al zo gralomeyer. Rawopafa wazdexa tigisa koe Mosquera va bat tcilk gruyed.

Vawa

Muisca vawa tiyid lumeiskafa numen pilkomodara bal rawopafa joxara tir wavdafa. Lanbata vawa tiyid kazafa vawa do taltef vegungik is lenton Guane sane is ronon Panche sane isu Muzo ; ara tiyid baerdafa. Xim ke baerdafa joya faveyena ta befoltura koe Guasca is Siecha al zo trasid. Vawa kagluyasa va Muisca cosxo gu warzexo va kilta koo Somondoco is Súnuba tiyid. Vawa reme meftava aname azekexa tiyid vwepafa num figafa gu remlakira ke espanaf olgalicusik. Kaike meftava, male azepe ke vema ke Bogotá, lakira tiyir lofakafa.

Dopewa

Tikison vas alka, Muisca saneik va konaka dopewa moe tawavo vegeduyud. Lobaerdafa dopewa tiyid Awalt dopewa koe Sugamuxi is Tael dopewa koe Chía. Awalt dopewa poron gu Sué lorik va Awalt ke Muisca sane zo kolnayar, isen Tael dopewa poron gu Chía yerumanya. Goranchacha Dopewa vegeduyuna gan Goranchacha sedme Muisca vund dere tir katcalafa. Moe tana ewala ke Fúquene uzda, dopewapa dem yunkexapa is 100 gertik tigiyir, pimtayanon gan De Piedrahita.

Aryone dre

Are Muisca dre nelkon tikyid alkakorafe. Valey fiptara koe tuwavafo xo dum Guatavita uzda oku Tota oku Fúquene oku Suesca oku Siecha, Muisca saneik va fiptasa alkafa dopewinda vegeduyud : tulon Cojines del Zaque is Pozo Hunzahúa is Hunza tisa refa Tunja.

Vaxe intafe dre isu kuritcafe ke Muisca mona oku dopewa, tane dre kum rapor zo kolnayar : Cajicá ralma poklente refa Bogotá. Dre tiyir dem rebava vafa vas 0.80 m- is ontinafa vas 4 m-, voxen witaf opik wan etrakad.

Muisca : sane ke Kolombia is savsaf abdiespanaf seltay
Seltay

TawamiduraVegeduropaYambaKocopaBurmotaropaSkapaInseikLexaAvaVundopaAlkaGeja

Debak

FúqueneGuatavitaIguaqueSuescaTotaTequendama stoya

Izva

Muisca abdigaldaSavsaf bowesikPasca meldChocontá meldTocarema meldEspanafa olgalicura

Nafalik

Zipazgo : MeicuchucaSaguamanchicaNemequeneTisquesusaZaquesazipa
Zacazgo : HunzahúaMichuáQuemuenchatochaAquiminzaque

Lorik

ChiminigaguaBachuéChíaSuéBochicaHuitacaChibchacumCuchaviraNencatacoaChaquénChibafruimeGuahaioque