Iyekotafi ki ke uskej ke gazik ke Urartu, kaatoesi va wiltkiraf lorik

Yamba ke Urartu gazaxo gan yambik is yambudik ke Assur vegungafa gola zo turestapar, i ke tela nelkafa gijarotiaca sareon gu intafe rumbe. Pelava ke yamba ke Urartu bak -VIII-eafa AGJ decemda zo kalfiyir. Ke bane sare, iyekotaf kudjot is roga is yambudon nyofayano ervo kali min al artnid.

Jadiaca

Va abica yambamuka ke Urartu gazaxo dadit. Yamba ke Urartu gan Assur zo turestapar nume nekev denafa martigafa amidaca gu opelafa inda ke yamba ke Assur zo torigiyir. Dum bana, yamba ke Urartu gu tualiarinda va gazik is soka zo envayar, i gu tualiara woesa kan kuluca is wafuca.[1] Opik is yambopik va kira icde yamba ke Urartu katcalad :

  1. Tarkara va listucafa lova loon dam koe aryona araya ke savsugal koe Roneka zo askir ;
  2. Tugelukara tir ta zikexa lodam nakila ke vieleafa blira ;
  3. Niedara ksudasa va kruldesa savsafa teza lodam tukiewara va diref reduks.[2][3]

Batdume martig ke yambudik ke Urartu remi konaka decemda me betaweyer nume adre tuopelaweyer ise tutaneakaweyer.[2]

Izva ke vayara va yamba ke Urartu

Bak XIX-eafa decemda, dulapera ke europik va savsavaca ke Pokefa Roneka va rawopik koswayar numen europafo tcilaxo zo kopleyed. Wori banugale kruldera ke Urartu gan opa men zo kosmayar isen rawaxo ke Tushpa is Rusahinili koe Turka gu conyuta ke sumefa winka ke Assur atoesa va dika dulapera zo torigiyid. Kosmaks bal joxara va Ninuwa koe Iraka gan Austen Henry Layard va kosmaks poke Van uzda izgayad. Jontikedje kaaneyara va savsavaca ke Urartu va « jwaneyasik » lodam rawopik dulapayad.

Acum bak XIX-eafa decemda, europafa tcilapa va yambamuka ke Urartu tiskana gan dotayesik toz atoeyed. Wori loa muka gu xanta ke Assur ok Sasana zo torigiyid. Muka trasiyina koe rawopaf debak to oxam isti XX-eafa decemda nivon zo ropulayad ugale kaaneyara icde Urartu jontikeke abdufiyid isen simbakorafa suterinda zo basbeksayar. Bolkafa joxara va Teishebani savsaf wid ke Urartu isu Erebuni skuyuna bak sovietafe sare moe tawavo ke Xayastana tiyid wemtapafa nume va vayara va yamba ke Urartu webeyed.

Yambafa muka ke Urartu

Iyekotafa kudjama

Yambudik ke Urartu va iyekotafa kudja tis ton zolonaf lum rotepuyud. Bal guinera va Musasir, ervolia ke Assur va iyekotaf kudjot kaatoes va gazik ke Urartu ik Argishti I vas mon 1.8 decitor divbureyer. Soe mek iyekotaf grabom vas man lum kali min artniyir.

Iyekotafa balumaxa kan sebekafa teza zo epuyud aze zo sadjayad ike gu moava zo besayad.[4]

Iyekotafa kudjama ke Urartu ton baroya belca zo ropulad : yunkexa ke uskej ke gazik ke vexala dem gazikeem ke Urartu, is lutafa yunkexa ke gadela, is riafa kudjama kaatoesa va lorik. Cuga kudjama tid yambudaxa, i tapegafa favlaca ke aboyik.

Uskej ke gazik ke Urartu

Tici XIX-eafa decemda, jwatcabanesik va konaki iyekotafi ki pu europafa tcila levdoleyed. Bati ki nope rindera nijuyud ki ke mil uskej ke gazik ke vexala dem gazikeem ke Urartu.

Videweyesi ki ke bat uskej kotote tiyid kum iyekot ( kan aynara is jena sebeka ). Bate ckane sojupar da kota olkotca miv zo gonepur aze koe kuritcafi cupasiki zo anamplekur aze gu jena sebeka zo adoner. Yanta ko cupasiki zo kogimar, sebeka jewer nume cupasiki va tazukeem abdiwiyin gan yambudik vider. Kota olkotca miv zo epur nume meviele tir milkafa gu konara. Malseotayana olkotca kan rewara va tiguafa bada kum toazkorafa moava azon zo tumoavukar.

Iyekotaf stogoyeks ; uskej ; vexala dem gazikeem ke Urartu
Yon stogoyeks kabelcayan gan irubasik ke Van gole tici XIX-eafa decemda az doleyen pu konaka europafa tcila wali 1877 is 1885.
Stogoyeks ke uskej koe British tcila isu Ermitaj isu Louvre isu Metropolitan Museum ke New York is konak korikaf dotay koe Paris is Bruxelles di tigiyid.

Iyekotaf kudjot tis ki ke uskej viden dene Ermitaj tcila ke Sankt Peterburg koe Rossia. Kudjot va conyuta ke tumoavukara al vided. Gexata ke govitol is lorik roneon tigis tiyid kum rapor, ape korarugayana gu aka, batdume kota gexata di zo empayar volse di zo videyer.

Dotolmilaf ticef pak ke uskej : talteon bati ki male Ermitaj tcila, roneon bani ki male British tcila. Male milaca, opik gotuyud da bat pak tiyid ke mila muka. Ison kudjot tid dem adalaf kuboy ta titickara va zidaf pak isu xuf. Koti ki gu vadjesa fumsutewa zo tcalayar.

Yunkeyena porma

Spert ke lutafa yunkexa.
Viden dene Tcila ke anatolaf arayeem koe Ankara koe Turka.

Talteon : Gadela dem vola ke jaftolye, kosmayana koe vema ke Van.
Vamoeon : Gadela kosmayana bal joxara koe Frigia koe taltefa Turka, nek torigina gu yambaxa ke Urartu. Bat kudjot yunkes va gadela ape tir kaatoeks va Shivini lorik ke Urartu va awalt.[2]

Iyekotaf kudjot yunkes va gadela tid ke loote videyena muka ke Urartu. Sedme opik, va pilkomodara va martig ke Urartu dene mukeem trasiyin bak XX-eafa decemda to xanton noveyed.[2]

Yunkeyena lutafa gadela va migafa wetara nuzanudayad. Ugalda ke Assur ke Sargon II gazik va mana sarma tukotrana gu vor bal fiptara mu Haldi lorik tulon miwad. Kudjot bene gadela ant zo epuyud aze zo titickayad.

Ke batyon yunkes kudjot ke gadela, va taka ke jaftolye is dere wiltkiraf lorik loviele ayedikyaf wit. Lana sazdara tiyir da bat lorik va Shivini is Tushpuea yerumanikya kaatoeyed.[2] Ckane cupase va iyekotafa olkotca koe Urartu tir male vegungafa patecta ke Anatola, i ke tulon Frigia, ise tir yambinda ke Pokefa Roneka azon kofiyisa va Europa. Yunkexa ke gadela koe Ellasa is Italia is Rodos is Atina is Viotia is Delfoi is koe naboxa ke Tyrrhenia zo trasiyid. Tici kaaneyara, jontika yunkexa ke Urartu gu savsavafa muka gan opik jadion zo pulayad, voxe arti pintana rindera mali lik ke XX-eafa decemda gu muka apton xantafa ke Urartu re zo pulad.[5][6][7]. Opik dace al stragad da iyekotaf kudjot bene va gadela ke Urartu, ta yunkera va tota stekeon zo kofaveyed.

Vim is azekol gu nakila va meld ik ewava va okollakisik is eda loviele zo yunkeyed.[4]

Iyekotafa kudjama va lorik ke Urartu
videna dene Izvatcila ke Xayastana ( ksudaks koe Erebuni tcilaxe ) ke Yerevan.

Talteon : Kudjama va Teisheba gejalorik ke Urartu. Bak 1941 bal joxara va Karmir-Blur koe rawaxo ke Teishebani ralma batinde yoltayana poron gu bat lorik zo kosmayar.

Roneon: Kudjama va Arubani lorikya yerumanik ke Haldi lorik, konakviele lusteyena gan korikaf dotayesik abdida bak 1936 den dotay ke Izvatcila ke Xayastana di tigiyir. Bata kudjama kene Van uzda rotir zo kosmayar.

Kudjama va lorik

Tici XIX-eafa decemda baroya iyekotafa kudjama kaatoesa va lorik ke lorikafa vexala ke Urartu zo kosmayad. Man iyekotaf lorik nuve tiyid anton ta zanudara bal alkafa fipta. Tana kudjama ape tir Haldi lorik, videna dene British tcila koe London ; ara toloya dene Izvatcila ke Xayastana tigid ( ksudaks koe Erebuni tcilaxe ).

Ervo

Lana solwifa loma ke yamba ke Urartu dem ervo tiyiso ke gazik ke Urartu krulder. Bat kabdunedirafo ervo vas gejatsa is dug is tcekak is prosil is ametckirafa grompa ruldad. Va fum ordaf gu Istefa Roneka keveon zo kaatoeyed : krapol is jaftol is perake is wiltkiraf lorik is payura va bliaal.

Kabdunedirafa gejatsa ; Sarduri II
Kosmaks bal joxara va Teishebani wid moe Karmir Blur venta.
Dene Izvatcila ke Xayastana koe Yerevan zo vided.

Kosuteks keve atsa kalir :
« Mu Haldi lorik, i pu jiomaik, bata atsa ke Sarduri II parmon zo tutumtar ».[8].

Stogoyeks keve atsa dem fum vas Bliaal.

Atsa

Opik icde gejatsa oxam mali joxara koe Teishebani debak grupecked lize va biwe tol-sanoya zo kosmayad. Kabdunedirafa atsa tid amidansafa gu gejatsa ke Urartu, anton kire yambon zo yunkeyed.

Prosil

Opik va konak kabdunediraf iyekotaf prosil dadid. Bat prosil tiyid yunkeyen gu yonu adrefu ivamu udanafu gu krapol is jaftol. Man prosil me tiyid ta kevaliera : pwerte ke iyekotafa pozla is tuwava ke kadimefa vaniksantuxa bazecked da sin ta firvira ( koe tulon dopewa ) zo faveyed ise bene rebava zo rumkayad. Xakola ke bat prosil tiyir vas 70 ik 100 cm-. Ewava keve welma ke prosil zo gwetayad aze kan konaka xeka zo baswelmayad. Ponara va voleem zo grustayar inde mekbata nutir trovgafa. Konakman prosil koe vema ke Van zo kosmayad. Dene Bristish tcila koe London ok yona tcila ke Berlin re tigid. 14 bal joxara koe Teishebani moe Karmir-Blur venta zo kosmayad.

Dere grupet da moavaf prosil kruldeyed voxen me di zo videyed. Koe Assur Sargon II gindik, pimtason va kuluca ke muka guineyena koe Musasir, kaliyir da tevoy moavaf prosil ke Urartu tiyid isen aldo ke kotbat tiyir vas 6.5 kg-.

Kabdunediraf prosil
Kosmaks bal joxara va Teishebani wid moe Karmir Blur venta.
Dene Izvatcila ke Xayastana koe Yerevan zo vided.
Zovdaks va prosil

Prosil ke Sarduri II.
Simbakoraca dem vacaneon kosuteks : Bat prosil ke Sarduri nazbeikye ke Argishti I pu Haldi lorik zo tarizar. Poron gu Haldi lorapik, gan Sarduri gazik ke gijarotiikeem, i an gazik, i gazik ke Urartu patecta, i nafalik ke Tushpa wid.[9].

Talte ewava : Zovdaks va prosil ( tugijatason vulegal ).

Zovdaks va prosil

Prosil ke Argishti I.
Keve doma, simbakoraca : Bat prosil tir ke ervoeem ke Argishti nazbeikye ke Menua. Argishti vey Menua, i gijarotif gazik ke Urartu patecta, i nafalik va Tushpa wid. Bat prosil pu Haldi lorik gan Argishti nazbeik ke Menua zo tarizar.[10]

Talte ewava : Zovdaks va prosil ( tugijatason vulegal ).

Gazaf tcekak

Tcekak digiyin gan Sarduri II ( Ermitaj tcilaxe, Sankt Peterburg )

Ticak ke tcekak ke Sarduri II, taltticeon.

Tcekak digiyin gan Argishti I ( Izvatcilaxe ke Armena )

Yantafa anamba ke Urartu

Xim ke yantafa anamba ke Urartu, kosmayan bal joxara koe Erebuni wid moe Arin Berd kesi. Dene tcilaxe ke Erebuni koe Yerevan zo vided.

Iyekotafa anamba ke Urartu, kosmayana koe vema ke Van. Dene Tcila ke arayeem ke Anatola koe Ankara zo vided.

Tcekak

Bal rawopafa joxara, anton baroy tcekak zo kosmayad, ise moe tawavo ke Xayastana bal joxara va Teishebani wid. Tan tcekak den Ermitaj tcila ke Sankt Peterburg zo arbureyer, ar toloy dene Izvatcila ke Armena re tigid. Gazaf tcekak tiyid iyekotaf. Gejik ke Urartu keve kevak ke tcekak zo kaatoeyed.

Pertor

Kabdunediraf pertor ke gejik ke Urartu bal joxara koe Teishebani zo trasiyid. Videjeyen xim ke ametckirafa grompa ke Argishti I dere zo trasiyid aze dene tcilaxe ke Erebuni koe Yerevan zo videyed.

Iyekotafa anamba ke gejik koe Turka bal joxara moe Altıntepe debak is koe Irana poke Urmia uzda is koe naboxa koe Xayastana bal joxara koe Karmir-Blur zo trasiyid. Anamba ta rojura va alto lidam pertor faved. Tid mantafa vas 12 cm- is abrotcafa vas mon 1 m-. Tolon yordayad : rojura dum ametckirafa grompa, is diolafa nendara kev rotaf poeem.

Roga

Zolonafa olkotca kum tciamafa yanta
epuyuna kum dilgava az tumoavayana.

Dilgavafa ayikyafa ingaxa ( astak ) dem kaatoeks va Haldi lorik ( moe uskej ) is Arubani yer- lorikya. Astak gan tcila ke Berlin zo vider.

Dilgavaf gadeluk udayan gu vola kaatoesa va kuvime. Miwayan wetce digiks ke Argishti I gazik. Izvatcila ke Armena.

Roga ke Urartu ko toloya loma zo ropulad :

  1. Roga kum tciamafa yanta ik rapor, tikisa vas bermafa yamba ;
  2. Tuopelayana inda ke banyona roga, epuyuna kum iyekot az faveyena gan lekulaf runt ke selt ke Urartu.

Aneyasik torigid da jontika roga va diolafa pilkaca dum risu [11] valey yunkesi fli mbi gaayad. Abica olkotca ke warzera va muka kum tciamafa yanta epuyuna koe Urartu zo katrasiyid. Ugalda ke Assur Sargon II gazik va amidafa muka kum tciamafa yanta dum taksul is gedrafa sarma is moavafi ok dilgavafi skunderi miwad. Bana jwa mal Musasir gan Assur sayakik bak -714 AGJ zo divbureyed. Batugale meka al zo katrasiyir. Lantode jwaneyasik va jontika moavafa ok dilgavafa olkotca dile kosmad aze ko jexo divtunsed, megrupeson da sina tid olkotca ke Urartu.[2] Ke lozolonafa rogopafa olkotca xantafa gu Urartu, va skunderi kosmayani gan brinuga male Berlin bal joxara va Tushpa kelu ke Urartu, is va gadeluk kosmayan koe Teishebani gomiwat.

Ke jontika rogama warzeyena koe Urartu az kosmayana bal joxara, moavafi ok dilgavafi nouli is moavaf oblakak is moavafi nubaskakki is dere diemuk zo trasiyid. Bat kosmaks bal joxara moe refo tawavo ke Turka is Xayastana zo dilizeyed. Ayikyafa roga va Arubani lorikya jontikviele kaatoed, i yerumanik ke an Haldi lorik ke Urartu. Ostik fum ke Mesopotamia dere krulded dum Bliaal is wiltkirafa awaltafa limega is aryona. Ke loyavafa roga, va jontik spert ke nubaskak is oblakak is iyekotaf ok zogabaf flek trasit. Koe Urartu dum jontika gola ke savsafa Roneka, ayikye lidam ayikya va roga gidiskiyid.[11]

Roga ke Urartu

Taltticeon : moavafa oblakak ke Urartu is dilgavaf diemuk kidayan bak firdera ba olgalicura va Teishebani, kosmayan bal joxara va Karmir-Blur. Dene Izvatcila ke Armena.
Roneon : zogabaf flek, lusteyen bas jwaneyasik ke Van vema. Dene Tcila ke arayeem ke Anatola.

Raporafa yambaxa ke Urartu

Talteon : Stabrega ke zolonafa raporafa seyta dem kaatoeks va Teisheba lorik ranyes moe jaftolye. Koe rawaks ke Adildjevaz ralma zo kosmayar aze dene tcila ke Van re zo vider.
Vamoeon : toloya raporafa sarma kosmayana bal joxara va Teishebani. Dene tcila ke Erebuni koe Yerevan zo vided.
Roneon : kaatoeks va kiizkrapol is wiltkirafa limega.

Yambafa trocadayxa

Talturonon : a) Stazkoraf rhyton trig. Kosmayan bal joxara koe Karmir-Blur. Viden dene Izvatcila ke Armena.
b) Rhyton ton sulemberga. Kosmayan koe vema ke Van ( Turka ). Viden dene rawopafa tcila ke Istanbul.
c) Migaf trig udayan gu jaftolafa taka. Kosmayan bal joxara va naboxa ke sare ke Urartu koe tawavo ke Xayastana. Viden koe tcila ke Erebuni.[12].

Vegeduropa

Vegeduropa ke Urartu gan folkaykiraf wid is birtey dem berma is dopewa zo kaatoer. Folkaykiraf wid dum Erebuni is Tushpa tid vegeduropafa belca dem alkafo xo isu kazafo. Tawot is rapor tid ugol malsaveyen ta vegedura. Lana widava ke Urartu kan zovdom adalaf gu vakenef nudeem is jonvwaf rojus bolk zo vegeduyud.[13]

Evodackason, raporaf vegeduks abiceke wan krulded. Kle voldum zinulara ke opik koe Tushpa poke Van, meka seyta oku cugexafa naboxa zo kosmayad.[14] Meka kudjapa bal joxara va Rusahinili debak zo kosmayar solve seyta ke Assur Sargon II va Musasir widava ke Urartu kaatoed lize kudjapa tigiyid. Neken konaki seytaki koe aryona gola ke Turka zo trasiyid. Taneafo sokexo ke gazik ke Urartu koe Tushpa az Rusahinili bal sinafa olgalicura gan Mada saneik rotir zo vilayad isen cugexafa balumaxa dere zo vilayad. Koe Urartu kimbasa cugexa ton xuf atcom dem kosuteks zo vanmadayad aze di tiyid spert ta xatckar atcom enekeon kadayad.[15]

Trocadayxa

Opik va jontika muka epuyuna ke Urartu kum kuritca dadid. Tawoldiasik ke Urartu va yambafa trocadayafa tawoldaxa yunkena gu kaatoeks va lorik is sulem valey opelaf trocadayaf warzeks ta favlafa is skapafa favera iayad. Lan migaf trig is gazafa porma kum kuritcinda udana gu kseva zo epuyud.

Muka kum inta ok niskada

Muka kum niskada ok pilkovon inta tid riaf rawopaf kosmaks sareon gu savsavafa Roneka nope videweraja ke batman ugol. Soe konaka muka ton xim ik empa gan joxasik zo katrasiyid. Ki ke yunkeyeni loitesiki kum niskada bal joxara koe Teishebani zo kosmayad. Antaf zolonaf grabom kum inta geltron tir taka ke okol kosmayana bal mila joxara. Bata taka va logijafa vox mevideweyesa muka zikeyer.[2]

Muka kum inta ik niskada

Talturonon : a) Spor ke Urartu, kosmayan bal joxara va Rusahinili. ( xantaf walbuks kum inta ; re kum niskada ik iyekot ). Viden dene Tcila ta anatolaf arayeem ke Ankara ;
b) Krapolkorafa zikexa ke nugek ke mil spor ;
c) Toloya moavafa pozlama yunkesa va aryona muka kaatoesa va zolka, kosmayana bal joxara va Rusahinili, az videna dene Tcila ta anatolaf arayeem ke Ankara ;
d) Okolafa taka kum inta, kosmayana bal joxara va Karmir-Blur, az videna dene Izvatcila ke Armena.

Rebavaf lingeks ke Erebuni

Rebavaf lingeks

Cugexafa yamba ke Urartu gan ksevakiraf rebavaf lingeks galovon videweyes koe rawaks ke Erebuni ralma dere zo kaatoer. Beka man lingeks tiyid nobaf koe Mesopotamia az ape Urartu, pune to koe Erebuni kapbure aryona savsavafa widava ke Pokefa Roneka lokiewon videweyed.[16] Voldum jontik wid ke Urartu, Erebuni bak geja me zo firdeyer voxe melyumason zo jovleyer, batdume tanaf lingeks di rovideweyed.[17][18] Lanbat rebavaf lingeks koe Erebuni tcilaxe ke Yerevan is Puckin Yambatcilaxe ke Moskva zo divnediyid.

Akintakueca ke Urartu
Kueca kosmayana bal joxara va Teishebani wid moe Karmir-Blur venta.
Koinga kum giroda radimi joxara zo skuyud.

Akintakueca va gubeon tamef ik alkaf fum vox lenobon tcabanesa nakila kaatoed. To kaatoeks va tael ik bitej ik kulmes trusik ok dile Bliaal keve divnedin spert tid.

Akintakueca

Koe Urartu dum ara soka ke Pokefa Roneka, akintakueca zo faveyed ise miledje va risu zanudayad.[19] Brubeopa is kaatoeyen fum keve kueca ke Urartu gu yona kueca ke vegungaf Assur exaksunon zo riweyed. Voxen yambafa duga ke kueva ke Urartu kalniyisa va minafe sare tire lekiewafa dam tela ke Assur. Soe tid dulapafa ta yambafa vayara va Urartu.

Konoleks va yamba ke Urartu

Olkotca ke dilgavafa jwa ke Haxāmanišiya sare
Jwa kosmayana bak 1968 tite Arin Berd kesi dene Erebuni tcila ke Yerevan koe Xayastana zo vider.

Dilgavaf rhyton trig ke Haxāmanišiya sare va ronekafa tadlexa ke savsavafa Ellasa gu aryona ke Urartu gesiad. Bata kerdela al nover da opik va turestara ke yamba ke Urartu va tela ke Persa pulvid.[20]

Radimi titfira ke seltay ke Urartu bak -VI-eafa decemda, kira ke inafa yamba gan yambudik ke vegungafe sane zo katcalayad. Satcon dilgavafa jwa ke Haxāmanišiya sare bal joxara va Erebuni wid zo kosmayar, i jwa lize yambafe ckane ta kaatoera va ayaf korik zo fetinted.

Ronef rhyton trig va abduef pak ton okollakisik dir. In va anamkamaf ontinaf gom diskir. Bene anamba va wed koe wazil dere diskir. Blisk moe nok keve ewazalt ke lioza zo gretcayad. Lioza ke okollakisik vas tela ke Mada gejik ke lenopa ke Persepolis vektar. Astoy ke okol tir dem anamefa rodapa.

Taltef rhyton trig tir xweykoraf dem konaka fetintefa vola. Isteon debanyesikye tigir, isen talteon zanisik va vim atoer, isen loon kadimeon lexusik tolvalur. To losavsaf rhyton trig dem korikafa kadoma tir.

Boris Piotrovski va konaklan dizveks kaliyir, i va dizveks tiaves da yambafe yunkesa ckane ke Skutoi yambudik icde anamba is dugak is ayona muka bas yambik ke Urartu ape zo beituyud.[2] Ison opik katcalayad da zikexinda ke gadela ke Urartu va vegungafe sane ke Savsugal al denfiyir. [18]

Va turestarapa ke araya ke Urartu va pilkovon gola ke Kavkaza is Armena dere gostragat. Ina di tickiyir icde vegeduropa is andusa nuva is yambudind. Soe wazdera yoke vug spert batvieli artniyis tir wavdafa. Neken sopron turestara ke araya ke Urartu va Armena is vageexo ke Sakartvela gu geltraca zo gitorigir.[18] Sedme Igor Dyakonov, tire wadon vangrupeteson va izva ke savsaf armenikeem, pune va savsafa izva ke Hurri sane isu Urartu isu dere Luvi gogrupet.[21] Va turestara ke araya va Pokefa Roneka is satcon Mada sane dere godulapet.[22]

Vuestexa

  1. Теr-Sarkisyants, Izva is araya ke sane ke Armena ( История и культура армянского народа ), bu 48
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 et 2,7 Пиотровский Б. Б., Искусство Урарту VIII—VI вв. Издательство Государственного Эрмитажа tcila, Leningrad, 1962
  3. Athanasev is Diakonoff, L'Asie de l'Ouest 2 — milieu du Ier millénaire av. J.-C. // Monuments de l'art mondial. Série II. Art de l'Orient antique, Moskva, Iskusstvo, 1968
  4. 4,0 et 4,1 Теr-Sarkisyants, Izva is araya ke sane ke Armena ( История и культура армянского народа )
  5. Pallottino M., Urartu, Greece and Etruria, East and West, t. IX, n° 1 — 2, Roma, 1958
  6. Pierre Amandry, Objets orientaux en Grèce et en Italie aux VIIIe et VIIe siècles avant Jésus-Christ, Syria, t. XXXV, 1 — 2, Paris, 1958
  7. Maxwell-Hyslop K.R., Urartian Bronzes in Etruscan Tombs, Iraq, XVIII, 2, 1956
  8. B. Piotrovski.Karmir-Blur II, Résultats des fouilles 1949—1950, Édition АН Arménie URS, Yerevan, 1952
  9. B. Piotrovski, Karmir-Blur III, résultats des recherches des années 1951—1953, édition RSS d'Arménie, Yerevan, 1955
  10. Giorgi Melikicvili, Inscriptions cunéiforme édition АН СССР, Moskva, 1960
  11. 11,0 et 11,1 Есаян С., Ювелирное искусство Урарту, n°3, Yerevan,‎ 2003
  12. Estova dem rawopafa muka ke tcila ke Erebuni, OSIAF, Yerevan, 2002, ISBN 99930-2-535-6
  13. Теr-Sarkisyants, Izva is araya ke sane ke Armena ( История и культура армянского народа ), bu 44-45
  14. N. Marr, I. Orbeli, Expédition archéologique de 1916 à Van, Petrograd, 1922
  15. Теr-Sarkisyants, Izva is araya ke sane ke Armena ( История и культура армянского народа ), bu 44
  16. Ходжаш С. И., Трухтанова Н. С., Оганесян К. Л., Эребуни. Памятник Урартского зодчества VIII—VI в. до н. э., Moskva, Iskusstvo,‎ 1979
  17. Оганесян К. Л, Арин-Берд I, Архитектура Эребуни по материалам раскопок 1950—1959 гг., Yerevan, Издательство АН Армянской ССР,‎ 1961
  18. 18,0 18,1 et 18,2 Пиотровский Б. Б, Ванское царство (Urartu), Moskva, Издательство Восточной литературы,‎ 1959
  19. Теr-Sarkisyants, Izva is araya ke sane ke Armena ( История и культура армянского народа ), bu 48
  20. Аракелян Б.Н. Клад серебряных изделий из Эребуни, Советская археология, 1971, n°1
  21. Dyakonov, Abdiizva ke armenafe sane, bu 242
  22. Теr-Sarkisyants, Izva is araya ke sane ke Armena ( История и культура армянского народа ), bu 52
Urartu : savsugalafo gazaxo ke Pokefa Lenteka  
Gazik

ArameLutipriSarduri IIshpuiniMenuaArgishti ISarduri IIRusa IArgishti IIRusa IISarduri IIISarduri IVErimenaRusa IIIRusa IV

Debak

AltıntepeArgishtikhiniliArzashkunAyanisBastamErebuniRusahiniliSardurihiniliTeishebaniTushpa

Lorik

ArubaniHaldiHubaShiviniTeishebaTushpuea

Araya

UrartuavaAlkaYamba